STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, nakon što je jučer zabilježio najveći dnevni pad u mjesec dana.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,23 posto, na 8.235 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,43 posto, na 18.596 bodova, a pariški CAC 0,46 posto, na 8.020 bodova.

Negativno na tržište utječe rast prinosa na obveznice jer to podržava strahovanja da će kamatne stope u svijetu ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo.

I na azijskim su burzama cijene dionica blago pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Južnoj Koreji i Hong Kongu pale između 1,3 i 1,7 posto. U Šangaju su, pak, porasle 0,1 posto.

Blagi rast cijena dionica u Šangaju uslijedio je nakon što je Međunarodni monetarni fond povećao procjenu rasta kineskog gospodarstva u ovoj godini sa 4,6 na 5 posto, zahvaljujući većem nego što se očekivalo rastu u prvom tromjesečju.

U Australiji je, pak, objavljeno da su u travnju potrošačke cijene porasle 3,6 posto na godišnjoj razini, više nego mjesec dana prije i više nego što se očekivalo.

Zbog uporno visoke inflacije, splasnule su nade u znatnije smanjenje kamata ne samo australske, nego i drugih središnjih banaka u svijetu.

„Uslijedi li još jedan loš podatak o inflaciji, sasvim ćemo isključiti mogućnost smanjenja kamata australske središnje banke krajem ove godine. Uslijede li dva loša podatka, kamate će možda biti i povećane”, pišu analitičari ING-a u bilješci klijentima.

Ulagače nije ohrabrio ni jučerašnji skok Nasdaq indeksa na nove rekordne razine, iznad 17.000 bodova.

To se ponajviše zahvaljuje skoku cijene dionice Nvidie, najvećeg svjetskog proizvođača čipova za umjetnu inteligenciju, za 7 posto.

Zbog toga je jučer tehnološki sektor bio najveći dobitnik na Wall Streetu. No, ostali sektori nisu prošli tako dobro jer nema vijesti koje bi ih podržale.

Cijene su dionica mjesecima rasle zahvaljujući špekulacijama da će američka središnja banka ove godine agresivno smanjiti kamatne stope, što bi podržalo rast gospodarstva.

No, te su špekulacije splasnule jer svi posljednji makroekonomski podaci pokazuju da su inflacijski pritisci u SAD-u i dalje pojačani, a da je tržište rada i dalje snažno.

Zbog toga čelnici Feda već dulje vrijeme ponavljaju da bi kamatne stope mogle ostati povišene dulje razdoblje nego što se očekivalo.