Zastupnici u Europskom parlamentu u utorak navečer usvojili su dva izvješća o zakonodavnim inicijativama kojima se od Komisije traži da riješi trenutačne nedostatke u internetskom okruženju kroz svoj paket propisa o digitalnim uslugama, a koji će predstaviti u prosincu
Tim novim paketom Unija namjerava oblikovati digitalno gospodarstvo na razini EU-a i utvrditi standarde za ostatak svijeta, kao što je to već učinila u području zaštite podataka. Postojeća pravila EU-a za digitalne usluge nisu se bitno mijenjala dvadeset godina, otkako je usvojena direktiva o e-trgovini.
Pružatelji digitalnih usluga s poslovnim nastanom u trećim zemljama morat će se pridržavati pravila iz propisa o digitalnim uslugama ako su njihove usluge namijenjene potrošačima ili korisnicima u Europskoj uniji.
vezane vijesti
Treba uspostaviti obvezujući mehanizam obavješćivanja i djelovanja kako bi korisnici mogli obavijestiti internetske posrednike o potencijalno nezakonitom sadržaju ili ponašanju. To bi internetskim posrednicima trebalo pomoći da brzo reagiraju i poduzimaju transparentnije mjere u vezi s potencijalno nezakonitim sadržajem. Korisnici bi također trebali imati mogućnost zatražiti pravnu zaštitu putem nacionalnog tijela za rješavanje sporova.
Parlament traži da se uvede strogo razlikovanje između nezakonitog i štetnog sadržaja te predlaže da se sustav pravne odgovornosti primjenjuje samo na 'nezakoniti sadržaj', kako je definiran u pravu EU-a ili nacionalnom pravu.
Platforme ne bi trebale filtrirati sadržaj pri učitavanju ni koristiti bilo koji oblik prethodne kontrole sadržaja kako bi se pronašao štetan ili nezakoniti sadržaj. Umjesto toga, konačnu odluku o zakonitosti sadržaja trebalo bi donositi isključivo neovisno pravosuđe, a ne privatna poduzeća. Štetan sadržaj, govor mržnje i dezinformacije trebalo bi suzbijati povećanjem obveza transparentnosti i pomaganjem građanima da steknu medijsku i digitalnu pismenost u pogledu širenja takvog sadržaja.
eurozastupnica
Borzan: Kupovina preko interneta bit će sigurnija
'Zadnja direktiva o poslovanju na internetu usvojena je prije 20 godina. Od tada se mnogo toga promijenilo i nužno je prilagoditi pravila te zaštititi građane. Ovaj dokument postavlja temelje za važne zakonske izmjene uvodeći princip što je ilegalno offline - ilegalno je i online. Nova europska pravila o zaštiti potrošača na internetu morat će poštivati i strane tvrtke koje posluju u EU', objasnila je europarlamentarka Biljana Borzan, koja je radila na izradi dokumenata.
To se posebno odnosi na velike internetske platforme poput Facebooka, eBaya i sličnih koje dominiraju internetskim tržištem.
'Potrošači mi se javljaju kako u slučaju problema pri internetskoj kupovini preko posrednika, poput primjerice Amazona, nije jasno regulirano tko je odgovoran, platforma ili trgovac, pa se odgovornost nerijetko prebacuje s jednog na drugog na štetu potrošača. Ovim dokumentom uvodi se obaveza platformi da detaljno provjere trgovce koji posluju preko njih', objašnjava Borzan.
Borzan navodi kako su usvojena i stroža stajališta o internetskom oglašavanju. 'Tržište online oglašavanja procjenjuje se na 64,8 milijardi eura. U Hrvatskoj se tako oglašava više od četvrtine poduzeća. To može biti vrlo koristan alat, posebno za manja poduzeća, da dođu do klijenata, ali građani moraju znati kako se koriste njihovi podaci, zašto im se neki oglasi pojavljuju, tko ih plaća te trebaju lako moći isključiti takvo praćenje', rekla je Borzan.
Danas u EU više od 71 posto građana kupuje preko interneta. Prema zadnjim podacima, u Hrvatskoj oko 45 posto građana kupuje online, ali tek 17 posto iz druge države članice. U prvih šest mjeseci 2020. online trgovina u Hrvatskoj je porasla za 13,9 posto, čemu je doprinijela i pandemija koronavirusa.
Sigurniji internet za potrošače
Parlament smatra da bi se budući propis o digitalnim uslugama trebao temeljiti na načelu 'što je nezakonito izvan interneta, nezakonito je i na internetu' te na načelima zaštite potrošača i sigurnosti korisnika. Platforme i usluge internetskog posredovanja moraju poboljšati otkrivanje i uklanjanje lažnih tvrdnji i nepoštenih trgovaca, na primjer onih koji na internetu prodaju lažnu medicinsku opremu ili opasne proizvode, što je bio slučaj kad je izbila pandemija koronavirusa.
Europarlamentarci su zatražili i da se uvede novo načelo 'upoznaj svojeg klijenta', kojim se od platformi traži da provjeravaju i sprječavaju lažna poduzeća da pomoću njihovih usluga prodaju nezakonite i nesigurne proizvode i sadržaj.
K tome, treba predložiti nova pravila za sprječavanje nefunkcioniranja tržišta što ih uzrokuju velike platforme kako bi se tržišta otvorila novim akterima, na primjer novoosnovanim, malim i srednjim poduzećima. Više informacija o zahtjevima Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, koji su na plenarnoj sjednici podržani s 571 glasom za, 26 protiv i 94 suzdržana, možete pronaći ovdje i ovdje.
Smanjenje ovisnosti korisnika o algoritmima
Parlament želi korisnicima dati veću kontrolu nad time što vide na internetu, odnosno omogućiti im da u potpunosti odustanu od prilagođenog sadržaja te da budu manje ovisni o algoritmima. Ciljano oglašavanje treba strože regulirati u korist kontekstualiziranih i manje nametljivih vrsta oglašavanja koje zahtijevaju manje podataka i ne ovise o praćenju interakcije korisnika sa sadržajem. Zastupnici također pozivaju Komisiju da nastavi procjenjivati mogućnosti regulacije ciljanog oglašavanja koja bi uključivala uklanjanje i zabranu sadržaja.
Propisom o digitalnim uslugama treba predvidjeti i pravo na anonimno korištenje digitalnih usluga kad god je to moguće. Uz to, kako bi se osiguralo poštovanje novih pravila, Komisija bi trebala procijeniti mogućnost osnivanja europskog tijela koje bi bilo nadležno za nadzor i određivanje kazni. Više informacija o zahtjevima Odbora za pravna pitanja, koji su podržani sa 637 glasova za, 26 protiv i 28 suzdržanih, možete pronaći ovdje i ovdje.
U nezakonodavnoj rezoluciji Odbora za građanske slobode, usvojenoj s 566 glasova za, 45 protiv i 80 suzdržanih, težište je na temeljnim pravima. U rezoluciji se traži da se sadržaj uklanja na 'pažljiv, proporcionalan i nediskriminirajući način' kako bi se zaštitili sloboda izražavanja i informiranja te pravo na privatnost i zaštita podataka. Zastupnici su kao probleme istaknuli mikrociljanje korisnika na temelju njihovih slabosti, širenje govora mržnje i dezinformacija te pozvali na transparentnost politika kojima se regulira monetizacija sadržaja na internetskim platformama.
Sadržaj je realiziran u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
