Članice inicijative složile su se i da bi dio prava na oporezivanje najvećih kompanija trebao biti preusmjeren iz zemalja u kojima su registrirane u zemlje u kojima posluju.

Krajem prošlog tjedna prijedloge je poduprlo 130 zemalja-članica inicijative, uključujući Hrvatsku, a u subotu, na kraju dvodnevnog sastanka u Veneciji, trebali bi ga, prema nacrtu priopćenja u koje je Reuters dobio na uvid, poduprijeti financijski dužnosnici skupine G20.

"Pozivamo sve članice koje se još nisu pridružile međunarodnom sporazumu da to učine", stoji u nacrtu priopćenja.

Sporazum je poduprla 131 od ukupno 139 članica. Očekuje se da će priopćenje biti objavljeno u subotu, na kraju sastanka ministara financija i guvernera članica G20, i to bez izmjena, navode dva izvora. Cilj je da šefovi država i vlada G20 potvrde potporu na samitu koji će u listopadu biti održan u Rimu.

Zastoj u pregovorima otklonio je kabinet novog američkog predsjednika Joea Bidena, koji je podupro prijedloge, a pridružili su im se i drugi čelnici, potaknuti velikim troškovima sanacije posljedica pandemije covida 19.

Svijet će u konačnici više dobiti nego izgubiti dogovorom, naglasio je prvi zamjenik izvršne direktorice Međunarodnog monetarnog fonda Geoffrey Okamoto, naglasivši da posao još nije završen jer sporazum treba pojednostaviti.

"Mora biti dovoljno jednostavan da bi ga velika većina svijeta uistinu provodila i naplaćivala (poreze)", uključila u zakone i provodila u djelo", izjavio je Okamoto za Reuters.

Bude li sve išlo po planu, novi porezni propisi bit će pretočeni u obvezujuće zakone širom svijeta do kraja 2023. godine.

Prepreka bi mogao biti mogući sukob u američkom Kongresu oko prijedloga predsjednika Bidena da se podigne stopa oporezivanja kompanija i bogatih građana.

Teškoće bi mogle iskrsnuti i u Europskoj uniji budući da prijedloge izmjena poreznih propisa još nisu poduprle Irska, Estonija i Mađarska.

"Uvjeren sam da ćemo na kraju u EU doći do zajedničke odluke", rekao je za radio stanicu DLF njemački ministar financija Olaf Scholz uoči puta u Veneciju.

Ugljik kao alat protekcionizma?

Klimatske promjene također će se naći na dnevnom redu venecijanskog sastanka, ističe Reuters, podsjećajući da je američka ministrica financija Janet Yellen na forumu o klimatskom porezu pozvala na bolju globalnu koordinaciju kako bi se izbjegli trgovinski sukobi.

EU bi idućeg tjedna trebao objaviti prijedlog "mehanizma ugljične prilagodbe na granicama", koji predviđa uvođenje nameta na ugljik u uvezenoj robi.

Bruxelles mehanizmom želi odvratiti kompanije od prebacivanja ugljika preko granice selidbom proizvodnje u zemlje s blažim propisima o emisiji štetnih plinova.

Neki pak trgovinski partneri pribojavaju se da bi novi namet mogao poslužiti Bruxellesu kao protekcionistički alat.

"Priznamo li da zemlje mogu posegnuti za različitim rješenjima u hvatanju u koštac s klimatskim promjenama, izbjeći ćemo mjere kojima se rješava problem prebacivanja ugljika preko granice ali se nehotice stvaraju novi međunarodni rizici i efekt prelijevanja", poručila je Yellen.