Panika izazvana koronavirusom donijela je u četvrtak na svjetske burze jedan od najgorih dana u povijesti. Zabrinutost zbog potencijalnog ekonomskog kraha uzrokovanog mjerama koje se poduzimaju kako bi se spriječilo daljnje nekontrolirano širenje virusa doprinijela je klizanju dioničkih indeksa za desetak i više posto, što im je bio najveći dnevni pad još od 1987. godine.

Nesigurnost na burzama dodatno su potaknuli najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će na mjesec dana zabraniti putnički promet između velikog broja europskih zemalja i Sjedinjenih Američkih Država, kao i mlaka reakcija Europske središnje banke (ECB), od koje su investitori očekivali odlučnije i konkretnije poteze za poticanje ekonomije u eurozoni. Posebno su bili razočarani u Italiji, u kojoj je predsjednik Sergio Mattarella kritizirao šeficu ECB-a Christine Lagarde kazavši da je Italija očekivala solidarnost od institucija Europske unije, 'a ne poteze koji mogu otežati talijansku reakciju' na izvanrednu situaciju.

Talijanski premijer Giuseppe Conte u izjavi je napomenuo da posao središnje banke nije otežavanje, već pomoć mjerama koje se poduzimaju za borbu s hitnom situacijom u zdravstvu i to stvaranjem povoljnih financijskih uvjeta. Nezadovoljstvo u Italiji najbolje se vidjelo u povijesno najvećem dnevnom padu indeksa burze u Milanu od 16,9 posto.

Paniku na svjetskim burzama ponešto je pokušala ublažiti Banka saveznih rezervi u New Yorku, jedna od 12 takvih banaka koje čine američki sustav Saveznih rezervi (Fed, Federal Reserve). Iz njujorškog ogranka stiglo je obećanje da će američkom financijskom sustavu na raspolaganje staviti 1,5 bilijuna dolara kako bi se spriječilo zamrzavanje kreditnih tržišta. Jedan od glavnih uzroka ekonomske krize 2009. godine bio je upravo krah i zamrzavanje globalnih financijskih tržišta.

Najava banke iz New Yorka došla je nakon što su prošlog tjedna već neke centralne banke, uključujući Fed, objavile smanjivanje novčanih kamatnih stopa, što bi trebalo pojeftiniti kredite i potaknuti ekonomsku aktivnost, kako u SAD-u, tako i u drugim državama pogođenim pandemijom. ECB nije u četvrtak objavio smanjivanje kamatne stope, već je obećao tek labavija pravila o kreditiranju banaka u eurozoni.

Christine Lagarde pozvala je europske države na pojačanu državnu potrošnju kako bi se potaknulo gospodarstvo. Spomenuti potezi središnjih banaka i poziv šefice ECB-a na jači angažman država u borbi sa sada već izglednom krizom mjere su koje se obično poduzimaju u trenucima u kojima se ekonomije nalaze pred usporavanjem ili recesijom.

No Svjetski ekonomski forum, švicarska organizacija najpoznatija po redovnom godišnjem skupu bogatih i utjecajnih u Davosu, upozorava da spomenute monetarne i fiskalne mjere možda neće biti dovoljne. Kao prvo, kamatne stope koje su pod kontrolom središnjih banaka uglavnom su već na vrlo niskim razinama i ne može ih se spustiti još puno niže.

Ono što je važnije je to da monetarna politika 'ne može popraviti prekinute dobavljačke lance'. Problem u krizi 2008. i 2009. bio je zastoj na financijskom tržištu koji se prelio i na realnu ekonomiju. Taj se zastoj rješavao enormnim količinama novca koje su središnje banke stavile na raspolaganje.

Ograničavanje kretanja, karantene, zatvaranje škola, granica, tvornica, državnih ureda – sve mjere koje se svakodnevno i u sve širem opsegu poduzimaju kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u aktualnoj pandemiji nisu one koje se mogu jednostavno nadoknaditi financijskom injekcijom. Ako neka tvornica na mjesec ili dva obustavi proizvodnju, posljedice se osjećaju dalje u lancu. Labava 'monetarna politika neće natjerati kupce nazad u trgovačke centre, putnike u avione i goste na turistička odredišta', ističe Barry Eichengreen, profesor sa Sveučilišta Berkeley u Kaliforniji.

Slično vrijedi za fiskalne poticaje. Nekolicina država već je najavila mjere vrijedne milijarde dolara, no poreznim olakšicama neće se ponovo otvoriti tvornice i uredi, pogotovo ne u trenucima u kojima se brine o zdravlju zaposlenika. Jednako tako, niži porezi na plaće neće potaknuti radnike na veću potrošnju ako su oni izolirani u kućama i stanovima.

Pravi potezi za minimiziranje štete u ekonomiji stoga bi trebali biti pravovremena detekcija virusa, ograničavanje njegova širenja i liječenje oboljelih. Ti potezi donekle ovise o financijskim mogućnostima država, ali puno više i o sposobnosti vlasti da ih provode. Uz to, nužna je transparentnost vlada o broju zaraženih i omogućavanje zdravstvenim radnicima da rade ono što im je posao.

'Ekonomska stabilizacija najviše ovisi o potezima zdravstvenih vlasti kojima je potrebno dati sve resurse za obavljanje njihovog posla', zaključuje Eichengreen, a dosadašnji potezi monetarne i fiskalne politike u sadašnjim uvjetima prekinutih lanaca proizvodnje imat će samo ograničene efekte.

Mada monetarni i fiskalni potezi, poput talijanskog primjera - toga da su građanima i tvrtkama odobrene odgode u vraćanju kredita i neke druge pogodnosti - mogu pomoći, vrlo važan dio povratka ekonomije u prijašnje stanje ovisit će o nekim drugim faktorima, prije svega o tome koliko će se proširiti pandemija i koliko će dugo trajati. Prije desetak dana sa sastanka razvijenih zemalja grupe G7 moglo se čuti obećanje da će one poduzeti 'sve odgovarajuće poteze' kako bi se spriječio jači udarac koronavirusa na svjetsku ekonomiju. Krah na tržištima dionica u četvrtak pokazao je da investitori tim obećanjima baš i ne vjeruju.