Posljednji podaci DZS-a o indeksu građevinskih radova u listopadu potvrđuju nastavak negativnih kretanja obujma građevinskih radova na novim građevinama, rekonstrukcijama, popravcima te održavanju postojećih građevina.

Premda je na mjesečnoj razini, prema izvornim neprilagođenim indeksima, obujam građevinskih radova u listopadu zabilježio rast od tri posto, na godišnjoj razini ukupni obujam građevinskih radova zabilježio je pad od 4,9 posto čime je potvrđena deseta uzastopna godišnja stopa pada obujma građevinskih radova u 2014. godini.

Kontrakciju građevinskog sektora koja datira od samog početka recesije u Hrvatskoj potvrđuju podaci o kretanju godišnje stope obujma građevinskih radova koja je u promatranom razdoblju od siječnja 2009. do listopada 2014. godine (izuzev tri sporadična mjeseca) bilježila kontinuirani pad na godišnjoj razini.

Posljednji podaci DZS-a za listopad pokazuju mjesečni rast obujma građevinskih radova pri izgradnji zgrada za 2,8 posto što je u konačnici rezultiralo blagom pozitivnom stopom od 0,3 posto na godišnjoj razini. Istovremeno, obujam građevinskih radova pri izgradnji ostalih građevina zabilježio je rast od 3,2 posto u odnosu na rujan, no na godišnjoj razini ostvaren je pad od 8,3 posto u odnosu na listopad 2013.

Promatrano kumulativno, u razdoblju od siječnja do listopada ove godine (prema izvornim, neprilagođenim indeksima) obujam građevinskih radova je niži za 7,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Pritom je u istom promatranom razdoblju obujam građevinskih radova na izgradnji zgrada niži za 2,1 posto godišnje dok je za ostale građevine smanjen za 11,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Najznačajniji doprinos takvom negativnom ostvarenju došao je od snažnog pada izgradnje ostalih građevina obzirom da u strukturi odrađenih sati na gradilištima zauzimaju udio od 56,2 posto (ostatak od 43,8 posto odnosi se na izgradnju zgrada). Prema vrsti radova, u prvih deset mjeseci ove godine, više od polovice (50,2 posto) odnosi se na ostale radove, dok se preostalih 49,8 posto odnosi na izgradnju novih objekata.

Negativan doprinos kretanju obujma građevinskih radova i dalje će dolaziti od niske razine investicija, koje su prvenstveno posljedica dugogodišnje recesije i izostanka razvojno usmjerenih gospodarskih politika.

Pod utjecajem zahtjeva za snažnijom fiskalnom prilagodbom, u cilju smanjenja proračunskog deficita, država se najlakše odriče upravo kapitalnih investicijskih projekata (što ima izrazito negativan utjecaj na građevinski sektor), dok su privatne investicije u isto vrijeme zakočene nepovoljnim poslovnim investicijskim okruženjem te još uvijek niskom razinom poslovnog optimizma.