Čelnici Europske središnje banke na sastanku bi trebali donijeti plan za postupno okončanje programa ubrizgavanja enormnih količina eura u europski financijski sustav, koji se provodi zadnjih nekoliko godina. Novostvoreni novac ECB-a korišten je za kupnju obveznica kako bi se snizile kamatne stope i potaknuo ekonomski rast.  

Sad se već sa sigurnošću može reći da je uspio plan ECB-a, o čemu svjedoče pozitivni makroekonomski podaci. BDP svih europskih gospodarstava zadnjih godina počeo je rasti, a stopa nezaposlenosti postupno pada, što znači da je Europa definitivno izašla iz financijske krize koja je počela još davne 2008. godine.

No rekordno niske kamatne stope mogu imati i negativne posljedice, kao što je visoka inflacija, koja nije poželjna. Tijekom ove godine došlo je do rasta stope inflacije na cijelom kontinentu, stoga su u više navrata visokopozicionirani djelatnici ECB-a najavili da je došlo vrijeme za početak zatezanja monetarne politike.

Predsjednik ECB-a Mario Draghi u zadnjem obraćanju javnosti najavio je da će ovog četvrtka iznijeti plan za smanjivanje iznosa koji se ubrizgava u sustav, a koji trenutno iznosi 60 milijardi eura mjesečno.

Na temelju same najave završetka programa monetarnog popuštanja, kamatne stope su već blago porasle, a kada taj program u potpunosti bude završen, ECB će početi dizati referentne kamatne stope, pri čemu će i sve komercijalne banke automatski dizati kamatne stope svojim klijentima.

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će zbog početka zatezanja monetarne politike jačati euro u odnosu na većinu najtrgovanijih svjetskih valuta. Naime kako bude rastao prinos na štednju i držanje kapitala u europskim obveznicama, tako će rasti interes za prebacivanje kapitala iz drugih valuta u euro, pri čemu je njegovo jačanje vrlo izgledno.

U roku nekoliko godina euro bi u odnosu na američki dolar i švicarski franak mogao ojačati možda i više od 10 posto. Međutim, s obzirom na politiku HNB-a, tečaj eura u odnosu na hrvatsku kunu će i dalje ostati na približno istoj razini.