Samo je 13 posto ispitanika izjavilo je da će u narednih godinu dana moći štedjeti, što predstavlja pad od sedam posto u odnosu na prethodne tri godine (20 - 21 posto).

O prevladavajućem pesimizmu svjedoči i podatak da dvije trećine građana očekuje još lošije gospodarsko stanje u zemlji u sljedećih godinu dana, dok se samo njih sedam posto nada gospodarskom oporavku.

U situaciji kada bi imali sredstva i mogućnosti za štednju, hrvatski građani bi novce najradije oročili u banci (njih 32 posto), od ostalih institucionalnih oblika štednje, na drugom mjestu se nalaze stambene štedionice (21 posto).

Od preostalih načina štednje, aktualno je čuvanje novca kod kuće, koje preferira 27 posto građana. Takav oblik štednje postaje sve zanimljiviji hrvatskim građanima u odnosu na ranije razdoblje (rujan 2011 – 18 posto, ožujak 2012 – 21 posto).

Pad cijena nekretnina vjerojatno je i kod građana uzrokovao stav da ovakav način štednje nije više toliko 'unosan' u odnosu na prethodne godine jer se i kod njega pokazao pad u preferenciji: u lipnju 2008. 32 posto građana je preferirao kupovinu nekretnine kao način štednje, dok je takvih sada 25 posto.

Slična situacija je i kod kupovine zemljišta, koju, kao oblik štednje, preferira 14 posto građana, za razliku od njih 24 posto iz lipnja 2009.

Za razliku od kupovine nekretnina ili zemljišta, kao oblika štednje koji je sve manje popularan među hrvatskim građanima, ulaganje u zlato kao način štednje, pokazuje se sve interesantnijim među našom populacijom. Rast vrijednosti zlata vjerojatno je doveo do toga da se trenutno sve veći broj građana odlučuje na ovakav oblik štednje (lipanj 2009 – šest posto preferira zlato kao oblik štednje; prosinac 2012 – 19 posto).