Slikovito rečeno, naša zemlja zbog izbjegavanja plaćanja poreza ili zbog njegove utaje godišnje gubi novac koji prelazi vrijednost proračuna za zdravstvo. Državni proračun ima oko 136 milijardi kuna prihoda, a rashodi za zdravstvo iznose oko 23 milijarde kuna svake godine, piše Novi list.

Ukupni porezni gubitak u državama članicama Europske unije godišnje iznosi fantastičnih 825 milijardi eura, prema studiji pod naslovom 'Europski porezni jaz', koja je šokirala čak i njezine naručitelje – grupaciju socijaldemokratskih stranaka u Europskom parlamentu.

Radi se o procijenjenom iznosu koji se u stvarnosti može kretati od 750 do 900 milijardi eura, prema istraživanju Richarda Murphyja, glasovitog poreznog stručnjaka i profesora na Sveučilištu London. Njega ne začuđuje što su parlamentarci ostali zapanjeni.

'Ako pogledate cijeli porezni jaz, odnosno ukupni neplaćeni porez za koji vlade misle da treba biti plaćen, očito je da je porezna utaja daleko najveći problem', rekao je u tom povodu Murphy. U mnogim članicama EU-a, dodaje, 'postoji značajan kapacitet da prikupe više zakonski određenog poreza, nego što to sada čine'.

Državnim tijelima porezni prihodi uvelike izmiču iz ruku zbog dvaju razloga. Građani i firme nastoje nastoje izbjeći plaćanje poreza korištenjem rupa u zakonu kako bi umanjili svoju poreznu obvezu (tax avoidance), što može biti protuzakonito, ali i ne mora, prema Murphyju. Drugi razlog je utaja poreza (tax evasion), a to je nezakonito izbjegavanje prikazivanja prihoda, najčešće u sivoj ekonomiji.

Porezni jaz najmanji je u zemljama poput Švedske, Austrije i Njemačke, a među najvećima je u Italiji i Rumunjskoj, gdje vlasti propuštaju naplatiti triput više poreza nego u učinkovitim državama. Mnoge će ugodno iznenaditi podatak da Hrvatska ovdje ne pripada najgorima. Naprotiv, prema učinkovitosti prikupljanja svih poreza smjestila se negdje na sredinu europske ljestvice, piše Novi list.

Štoviše, prema prikupljanju PDV-a Hrvatska se nalazi u samom vrhu europske učinkovitosti, što se može pripisati fiskalizaciji izdavanja računa, uvedenoj prije nekoliko godina. Prosječni gubitak od nenaplaćenog PDV-a u Europskoj uniji iznosi 12,3 posto, a najveći je u Rumunjskoj (35,9 posto), Grčkoj (29,2) i Italiji (25,9). U Hrvatskoj taj gubitak iznosi samo 1,15 posto, a manji je samo u Luksemburgu i Švedskoj.