Na razini eurozone industrijska proizvodnja smanjila se u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 1,1 posto u odnosu na studeni kad je prema revidiranim podacima porasla za 0,4 posto, izračunali su statističari.

U EU proizvodnja se smanjila za 0,8 posto, nakon što je u studenom prema revidiranim podacima bila porasla za 0,2 posto.

Najveći pad bilježio je na oba područja sektor kapitalnih dobara, za 2,6 posto u eurozoni te za 2,0 posto u EU.

Slijedi sektor intermedijarnih dobara s padom proizvodnje za 1,9 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 1,8 posto na razini Unije.

Najviše je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 5,1 u eurozoni odnosno za 5,2 posto u EU.

Proizvodnja energije naglo je pak usporila i u eurozoni je porasla za samo 0,5 posto, nakon 2,1-postotnog povećanja u studenom. U EU uvećana je za samo 0,6 posto nakon što je u studenom bila porasla za 2,2 posto.

Hrvatska uz Luksemburg

Otprilike pola zemalja EU-a bilježilo je u prosincu rast proizvodnje na mjesečnoj razini, a najviše je poskočila u Irskoj, za 8,2 posto.

Slijedi Luksemburg gdje je uvećana za 6,7 posto.

U skupini je i Hrvatska s rastom proizvodnje u prosincu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 6,3 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim podacima smanjena za 1,7 posto.

Najviše se pak na kraju prošle godine smanjila proizvodnja u Belgiji, za 6,8 posto u odnosu na studeni.

Slijede Portugal i Austrija gdje je pala za 4,4 odnosno za 3,3 posto.

Slabašna proizvodnja energije

Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u prosincu za dva posto, a u EU za 1,7 posto, utvrdio je europski statistički ured.

Revidirani podaci za studeni pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 1,8 posto, te za 1,5 posto na razini Unije.

Najviše se na oba područja u prosincu na godišnjoj razini smanjila proizvodnja kapitalnih dobara, za 8,1 posto u eurozoni te za 7,5 posto u EU.

Zamjetan pad bilježio je na oba područja i sektor intermedijarnih i trajnih potrošačkih dobara, za nekih dva posto u odnosu na kraj 2023. godine.

Najviše je pak i u eurozoni i u EU poskočila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 8,3 odnosno za 8,2 posto.

Proizvodnja energije tek je neznatno pojačana, uz stopu rasta od 0,5 posto u eurozoni i 0,6 posto u EU. U studenom zadržala se na oba područja, više-manje, na razini kraja 2023. godine. 

Oštar pad u Austriji

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u prosincu Austrija, za 9,5 posto.

Slijede Italija i Mađarska gdje se smanjila za 7,1 odnosno za 6,4 posto.

Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Malta, za 14,4 posto. Blizu je i Irska gdje je uvećana za 10,1 posto. 

U Hrvatskoj je u prosincu proizvodnja porasla za 5,4 posto u odnosu na kraj 2023. godine, nakon revidiranog 6,3-postotnog pada u studenom.

Blizu je Hrvatskoj na kraju prošle godine bila Švedska s povećanjem proizvodnje za 5,6 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.