inflacija, suša...

Hrvatska ni danas nema dovoljno domaće svinjetine, a zbog uvjeta na tržištu domaći uzgajivači žele dići ruke od svega

02.09.2022 u 17:06

Bionic
Reading

Svinjogojci su na mukama - nastaviti proizvoditi ili dići ruke od svega? Rat u Ukrajini, inflacija, cijena energenata, pa suša koja je drastično srezala urode bacaju farmere na koljena. Hoće li biti dovoljno domaće svinjetine i kolika će joj biti cijena, u razgovoru za tportal odgovara Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije

'Cijena žitarica je na povijesno visokim razinama, a nepisano je pravilo - kada je hrana skupa, budu jeftine svinje, i onda imamo negativnu kalkulaciju. U ovom trenutku na to se vežu visoke cijene energenata', opisuje neizvjesno stanje u svinjogojskoj proizvodnji za tportal Goran Jančo, predsjednik Svinjogojske udruge Osječko-baranjske županije.

Sadašnje cijene svinjetine, dodaje, realno bi trebale biti 15 do 20 posto više da bi proizvođači radili u plusu.

'U dijelovima Slavonije i Baranje, gdje je bilo nešto kiše, smanjeni su prinosi kukuruza od 35 do 40 posto, a tamo gdje je nije bilo i preko 70 posto. Hrane nema, a mi smo u situaciji da moramo planirati proizvodnju za iduću godinu uz skup kukuruz, kao i ječam. Na otvorenom smo tržištu i ako se dozvoli uvoz uz dampinške cijene, ne znam što će biti', sažima situaciju ovaj veterinar po struci koji na svojem gospodarstvu godišnje proizvede oko 6000 svinja, ali mu se urod žitarica prepolovio. Zbog toga je u dvojbi: skupa hrana ili smanjenje proizvodnje?

'A tako svi kalkuliraju. S tim da mi imamo i matično stado, krmače čiji broj nećemo smanjivati, ali i odojke koje ćemo zadržati ili ih prodavati kada postignu određenu težinu. Ako uklonimo matično stado, onda će nam trebati godine da ga ponovno uspostavimo. Nešto je lakše svinjogojcima koji ga nemaju, pa ako odluče da neće puniti proizvodnju nekoliko mjeseci, neće imati ni ove troškove uzgoja', kaže Jančo te se dotiče i cijena energenata, ističući da kao obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo imaju izdvojeni pogon, a energente plaćaju 'kao da su Petrokemija': 'Cijene su užasno visoke', zaključuje.

A hoće li domaće svinjetine biti dovoljno, pitamo ga?

Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
  • Sve upućuje na takozvanu 'krizu troškova života'
Inflacija - troškovi života Izvor: Cropix / Autor: Ranko Suvar / CROPIX

'Ni do sada je nismo imali dovoljno', kratko odgovara.

Tijekom 2021. godine 11.165 posjednika, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, prijavilo je i evidentiralo držanje ukupno 808.425 svinja svih kategorija u Hrvatskoj. Pad broja krmača uočljiv je posljednjih 10 godina za 27 posto. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), u 2019. godini od ukupnog broja krmača, 86 posto se oprasilo na velikim farmama, a ostatak na obiteljskim gospodarstvima. Navodi se da jedna krmača može oprasiti i do 30 prasadi godišnje, što daje oko tonu mesa. Po broju registriranih krmača prednjači Osječko-baranjska županija, u kojoj ih je 2021. godine bilo 21.005.