Javni dug u EU i eurozoni iskazan udjelom u BDP-u smanjio se i na kraju drugog tromjesečja zahvaljujući oporavku gospodarstva od koronakrize, a Hrvatska je zadržala mjesto među zemljama s najvećim padom, pokazalo je u petak izvješće Eurostata.
Na razini EU-a javni dug iznosio je na kraju lipnja 86,4 posto BDP-a, izračunao je Eurostat. Na kraju ožujka iznosio je 87,5 posto.
U eurozoni spustio se s 95,2 na 94,2 posto.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 90,5 posto u EU dok je u eurozoni bio gotovo izjednačen s BDP-om.
Manji udio duga u BDP-u rezultat je oporavka gospodarstva od krize koju je izazvala pandemija covida 19 budući da je dug u apsolutnom izrazu porastao na oba područja, napominje europski statistički ured.
vezane vijesti
-
![Izdano 776 milijuna kuna trezorskih zapisa, odbijene sve eurske ponude]()
Izdano 776 milijuna kuna trezorskih zapisa, odbijene sve eurske ponude
-
![Dug opće države porastao za 18 milijardi kuna, ali je omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji]()
Dug opće države porastao za 18 milijardi kuna, ali je omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji
-
![Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize. Kako stoji Hrvatska prije uvođenja eura i zašto bi nas u ponor mogle odvući nekretnine?]()
Zbog rasta kamata svijet je na pragu dužničke krize. Kako stoji Hrvatska prije uvođenja eura i zašto bi nas u ponor mogle odvući nekretnine?
Hrvatska uz Sloveniju
Najviši je javni dug iskazan udjelom u BDP-u i na kraju lipnja bilježila Grčka, gotovo dvostruko veći od BDP-a.
Italija se ponovo našla na drugom mjestu s dugom 50 posto većim od BDP-a. Slijede Portugal gdje je bio otprilike za četvrtinu veći od BDP-a i Španjolska gdje ga je nadmašio za 16 posto.
U Hrvatskoj konsolidirani dug opće države iznosio je na kraju lipnja 343,72 milijarde kuna, što je odgovaralo 74,3 posto BDP-a. Na kraju ožujka iznosio je 342,7 milijardi kuna, odnosno 77,3 posto BDP-a.
Na kraju prošlogodišnjeg lipnja iznosio je 341,5 milijardi kuna, što je odgovaralo 86,3 posto BDP-a.
Najbliža je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na sredini ove godine Slovenija gdje je iznosio 73,5 posto.
Najnižu razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u bilježila je sredinom ove godine Estonija, od 16,7 posto. Slijede Bugarska i Luksemburg s 21,3 odnosno 25,4 posto.
Izdvojena 'trojka'
Samo u tri zemlje EU-a javni je dug iskazan udjelom u BDP-u bio na kraju lipnja veći nego tri mjeseca ranije, a najviše je porastao u Luksemburgu, za 2,8 postotnih bodova.
Slijede Češka i Nizozemska gdje je uvećan za 0,6 odnosno za 0,1 postotni bod.
Najviše je pak smanjen udio javnog duga u BDP-u na Cipru i u Grčkoj, za 6,8 odnosno 6,3 postotna boda.
Slijedi Hrvatska gdje je javni dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju lipnja bio za tri postotna boda manji nego na kraju ožujka.
Blizu je i Malta gdje je smanjen za 2,3 postotna boda, a u skupini s izrazitijim padom, nešto manjim od dva postotna boda, Eurostat je izdvojio i Italiju i Irsku.
Nagli pad u Hrvatskoj
Hrvatska se svrstala i u skupinu zemalja EU-a s najvećim padom javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u u odnosu na prošlogodišnji lipanj, za 12 postotnih bodova.
Veći su pad bilježile samo Grčka, za 25,4 postotna boda, i Cipar, za 14,4 postotna boda.
Eurostat u skupini izdvaja i Portugal, gdje je smanjen za 10,8 postotnih bodova, Dansku s padom za 8,2 postotna boda, i Irsku, gdje je bio manji za 7,5 postotnih bodova nego na kraju prošlogodišnjeg lipnja.
Veći su dug nego na sredini prošle godine bilježile samo Rumunjska, za 1,4 postotna boda, Češka, za 0,9 postotnih bodova, Mađarska, za 0,6 postotnih bodova, i Slovačka, za 0,1 postotni bod, pokazuje Eurostatovo izvješće.
