Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je stoga, na temelju konzultacija sa svojim članicama, istaknula šest ključnih područja, u kojima se mogu očekivati negativni učinci te nudi prijedloge za njihovo otklanjanje.

• Izloženost izvoznog sektora i naplata dospjelih potraživanja kao i već ugovorenih poslova. Jednom dijelu poduzeća koje izvozi na rusko tržište u ovom trenutku je ugroženo cijelo poslovanje, što zbog nemogućnosti naplate dospjelih potraživanja, a što zbog nemogućnosti daljnjeg izvoza. Izazov je i gdje plasirati robe proizvede za rusko tržište, na koje se više ne mogu plasirati. Samo na jednom ugovoru o izvozu, jedna je domaća tvrtka već izgubila je 1,5 milijuna eura.
• Problem uvoza sirovina neophodnih za proizvodnju. Za neke sirovine, nužne za proizvodnju domaćim tvrtkama, ne postoji financijski održiva alternativa, pa je dijelu proizvođača ugroženo cijelo poslovanje. Ako i postoji drugi pravac nabave, sirovina je preskupa pogotovo jer se očekuju dodatni problemi u isporuci. Troškovi tvrtki s tog naslova su već enormni – i po 10.000 eura po danu, što bi moglo rezultirati štetom većom od 15 milijuna eura u šest mjeseci.
• Dodatni rast cijena energenata, vjerojatno će potaknuti rast opće razine cijena. Iako je Hrvatska manje izložena ovisnosti o uvozu energenata iz Rusije od drugih članica EU, već je vidljiv rast cijena energenata, prvenstveno plina, na svjetskim tržištima, a u kratkom roku se očekuje nastavak korekcija cijena na gore. Upitno je stoga hoće li nedavno doneseni Vladin paket mjera za ublažavanje rasta cijena na građanstvo i poslovni sektor biti dovoljan.
• Negativan učinak sankcija na poslovanje poduzeća u ruskom vlasništvu. Primjer Sberbanka zorno pokazuje kako u samo nekoliko dana može doći do velike poslovne krize do tada zdravog poduzeća.
• Negativni učinci na turizam, posebice nautički sektor. Već su zabilježena otkazivanja rezervacija i zahtjevi za odgodom plaćanja, i to ne samo od strane klijenata iz Rusije i Ukrajine nego i drugih zemalja. Relativna blizina sukoba može utjecati na odluku gostiju o destinaciji odmora, pa je uz predsezonu, u kojoj je nautički sektor ključan, pogođen i ostatak turističke sezone.
• Neizravni, kratkoročni i dugoročni, učinci na poslovanje. Neizvjestan je nastavak poslovanja i naplate s tvrtkama u ruskom vlasništvu, koje posluju na teritoriju Europske Unije. Tvrtke za održavanje jahti već su zabilježile probleme s naplatom. Također će probleme u poslovanju imati i gospodarstvenici koji pak rade s tvrtkama, koje su partneri nekih ruskih tvrtki ili tvrtki u ruskom vlasništvu. Teško je procijeniti gubitke jer se raspon kreće od nekoliko desetaka tisuća kuna do više milijuna eura, samo u ovoj godini.

HUP institucijama nudi prijedloge, za koje vjerujemo da mogu umanjiti poslovne štete, iako smo svjesni da ih neće u potpunosti ukloniti:

• Donijeti kompenzacijske mjere poput Fonda za sanaciju štete u gospodarstvu Podržavamo prijedlog Udruge „Hrvatski izvoznici“ o formiranju Fonda za sanaciju šteta u gospodarstvu. Sankcije su plod koordiniranih međunarodnih aktivnosti pa bi stoga na razini EU trebalo tražiti zajedničke, kompenzacijske programe. U slučaju da je potrebno previše vremena za odluku na razini Europske Unije, prijedlog je da država osigura kompenzaciju troškova.
• Osigurati primjeren prijelazni rok za prilagodbu poslovanja na sankcije
• Pomoći u otvaranju alternativnih tržišta za izvozne proizvode namijene Rusiji, kao i za uvoz potrebnih sirovina iz Rusije. Država u suradnji s poslovnom zajednicom može kroz bilateralne odnose otvoriti prostor za alternativna tržišta, a inicijativu treba pokrenuti i na razini EU.
• Moratorij na dospjele kredite u bivšoj Sberbanci produljiti na najmanje mjesec dana. Iako je situacija s poslovanjem banke u ruskom vlasništvu sanirana promjenom vlasničke strukture među klijentima vlada velika doza neizvjesnosti. Kako bi se smanjila nesigurnost i primirilo tržište, smatramo da bi moratorij na kredite bilo dobrodošlo rješenje.
• Osigurati pravovremene i pouzdane informacije i predstavnike gospodarstva uključiti u proces donošenja odluka. U cilju suzbijanja panike kao i očuvanja poslovanja potrebno je promptno ih informirati te uključiti u proces donošenja odluka, koje će se ticati poslovnog sektora. Pritom ne govorimo samo o ekonomskim sankcijama Rusiji, nego i o organizaciji poslovanja pa i prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.
• Pravovremeno informirati poslovni sektor o praktičnoj primjeni sankcija. Nedovoljno je informacija na koga i kako se točno odnose uvedene sankcije. Državne institucije poslovni sektor mogu informirati kroz (virtualne) radionice o tome kako se u uvedene sankcije prema Rusiji praktično primjenjuju. Potrebno je pokrenuti centralnu web stranicu, na kojoj bi stalno bio dostupan ažuriran cjelovit popis kompanija pod sankcijama.