HUP se, kako ističu, zalaže za digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju koje će potaknuti nove oblike rasta i ojačati otpornost hrvatskog gospodarstva, a najviše kroz digitalizaciju malih i srednjih tvrtki te pomoć velikim proizvodnim tvrtkama u smjeru tranzicije prema "Industriji 4.0".

Proizvodne tvrtke moraju biti potpomognute ne samo fiskalnim mjerama iz Zakona o poticanju ulaganja, već i regionalnim potporama koje su dostupne mnogim tvrtkama iz drugih članica EU, a koje na tome grade svoju konkurentsku prednost na zajedničkom tržištu, navode.

Poslodavci smatraju da je malom i srednjem poduzetništvu nužan i brz i jednostavniji pristup sredstvima, koja moraju u najvećem segmentu biti realizirana kroz otvorene pozive za sufinanciranje, a zatim i kroz financijske instrumente uključujući vaučere.

Malim i srednjim poduzetnicima će izazov predstavljati i prelazak na tzv. kružno gospodarstvo, što je također dio Strategije. "Mikro, mala i srednja poduzeća, koja u konačnici čine 99 posto ukupnog broja poslovnih subjekata, imaju ograničene materijalne i financijske resurse, te će im svakako trebati dodatna potpora u tom procesu", istaknuo je glavni direktor HUP-a Damir Zorić.

Stav HUP-a je, kako je rekao, da sama industrija, pogotovo privatni sektor, mora biti značajnije podržana Strategijom i budućim otvorenim pozivima za sufinanciranje.

"Hrvatske prerađivačke, radno intenzivne tvrtke trebaju imati puno više prilika u odnosu na razdoblje 2014-2020. Za učinkovito i brzo povlačenje sredstava potrebno je također ukinuti i nepotrebne procedure javne nabave kod ulaganja kod kojih je EU komponenta poticaja manja od 50 posto“, kazao je Zorić.

HUP smatra da je hrvatskim tvrtkama, neovisno o veličini i tipu vlasništva, nužno osigurati i pristup značajnijim sredstvima za istraživanje i razvoj (IRI) kako bi se podizala konkurentnost i inovativnost gospodarstva te stvarala dugoročna održivost.

Među zahtjevima HUP-a je i veće uključenje privatnog sektora u izradu projekata unutar višegodišnjeg financijskog okvira. 

U HUP-u ističu kako financijska raspodjela sredstava u novom razdoblju mora ocrtavati želju Hrvatske da postane konkurentna i inovativna tržišna ekonomija, koja kvalitetne životne uvjete i demografsku stabilnost osigurava kroz otvaranje radnih mjesta koja stvaraju veću dodanu vrijednost.

S obzirom da svaka EU članica ima značajnu autonomiju u određivanju prioriteta ulaganja te da za značajan broj indikatora podjednaku odgovornost imaju privatni i javni sektor, prijedlog HUP-a je da i financijska raspodjela EU sredstava odražava taj balans te da se ulaganja planiraju u omjeru 50:50.

Prvom polovinom sredstava za javni sektor tj. lokalnu samoupravu i javne tvrtke trebalo bi, kažu poslodavci, "graditi isključivo infrastrukturu neophodnu za podizanje konkurentnosti države, primarno za kompetitivan i konkurentan obrazovni sektor, zdravstvenu infrastrukturu te pravosuđe za koje su potrebne sveobuhvatne reforme, ne nužno financijske". Također je potrebno podizati učinkovitost službi kako bi se umanjili porezi i parafiskalni nameti privatnom sektoru i građanstvu.

Drugom polovinom iznosa, namijenjenog otvorenim pozivima i financijskim instrumentima trebalo bi omogućiti i pomoći privatnom sektoru da podiže konkurentnost gospodarstva, podiže BDP, stvara kvalitetnija i bolje plaćena radna mjesta s većom dodanom vrijednosti, stvara preduvjete za zadržavanje najboljih stručnjaka i kvalitetnih mladih ljudi te privlači talente iz drugih zemalja, dobiva znatno veći pristup poticajnim sredstvima za investicije u istraživanje i razvoj.

Jedan od HUP-ovih zahtjeva je i da se za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, koji mora biti finaliziran do travnja 2021., također organiziraju strukturirane konzultacije s poslodavcima i uzmu u obzir prijedlozi HUP-a.

"Bespovratna financijska sredstva koja su osigurana za Hrvatsku iz EU proračuna će jedino imati smisla ukoliko se sinergijski povežu s NRS, a oporavak i dugotrajna otpornost mogu počivati jedino na zdravim rezultatima realnog sektora", poručili su iz HUP-a.