Analitičar Andrej Grubišić rekao je da je, vezano uz cijenu nafte, važno promatrati stvar s aspekta velike slike. Pokazao je graf koji pokazuje kretanje cijene nafte u zadnjih 50-ak godina, od 1972. godine do danas. Osamdesete godine nafta je bila 42 dolara za barel, a danas je 92 dolara za barel. Vidi se razdoblje od 25 godina kada nafta nije prelazila više od 40 dolara, a onda imamo financijsku krizu gdje je skočila na 140 dolara, a potom je imala amplitude.

'Ako bismo gledali složenu stopu godišnjeg rasta cijena nafte od 1980. do danas to je nekakvih 1,8 posto godišnje. Ako je inflacija u tom razdoblju bila 2,5-3 posto zavisno kako je mjerite i koga pitate, ispada da je nafta jeftinija danas nego što je bila', rekao je Grubišić u Otvorenom te dodao: 'Gorivo u Hrvatskoj je bilo oko osam i nešto kuna kad je nafta bila 140 dolara po barelu. Jedan dio cijene nafte je psihološki, jedan stvarna potražnja, a dio je činjenica da u Hrvatskoj i drugim zemljama jedan dobar dio cijene su različiti oblici poreza i nameta'.

Rekao je da naftu treba promatrati u širem kontekstu, a ne oscilacije dnevne cijene primjerice od 92 do 96 dolara. 'Po meni to ne mijenja značajno veliku sliku i ne smatram da takve oscilacije na ovim razinama cijena su glavni 'driver' makroekonomskih očekivanja u nadolazećem razdoblju', pojasnio je Grubišić te dodao da kada raste cijena nafte i inputa, onda država ima trošarine i PDV na cjelokupan iznos. 'Uz ovu maloprodajnu cijenu goriva i dalje je, možda nije više 50 posto, ali su još uvijek jedan lavovski dio te cijene različiti oblici državnih nameta', istaknuo je.

'Cilj je rasteretiti i građane i poduzetnike'

Savjetnik premijera Zvonimir Savić odgovorio je na pitanje što se će se događati s cijenom nafte i kako će se ona odraziti na cijenu goriva.

'Već je napravljeno ono što je očekivano prije par mjeseci. Ako se vratimo nekoliko mjeseci unatrag, cijena nafte bila je 40 posto veća na tržištima nego sada, i negdje u šestom mjesecu cijena goriva Eurosupera 95. Da nije tada bilo nikakvih intervencija, bila bi blizu 16 kuna za litru. Intervencijama Vlade - smanjivanjem troškova i trošarina - došli smo u situaciju da je cijena nafte i što se tiče eurodizela i eurosupera ustvari osjetno manja nego što bi bila inače. Sada je cijena eurosupera ispod 11 kuna, a mogla bi biti preko 15 kuna, skoro 16 kuna i to je 40 posto razlike. Ono što radimo, barem kad je u pitanju kretanje cijena naftnih derivata, mjerama Vlade je otprilike litra goriva za gotovo 2 kune niža nego što bi bila', objasnio je Savić.

Rekao je da je cilj rasteretiti koliko je moguće i građane i poduzetništvo bilo kakvih dodatnih troškova. 'Kad govorimo o mjerama, procijenili smo da je vrijeme i prostor da državnom intervencijom utječemo na smanjenje cijena goriva. Međutim to je samo jedan dio od segmenata što je Vlada zadnjih mjeseci napravila. Dva velika paketa mjera smo donijeli koji utječu na ublažavanje rasta stope cijena, i to ne samo nafte. Tu je i plin. Govorimo u ekstremnim i specifičnim situacijama naglog rasta cijena i donesen je cijeli paket mjera, vjerojatno je to javnosti poznato, paket mjera za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata i drugih artikala velik je preko 21 milijardu kuna, naglasio je savjetnik premijera Andreja Plenkovića.

Glavna direktorica Hrvaske udruge poslodavaca (HUP) Irena Weber objasnila je koje su mjere usmjerene prema poduzetnicima.

'Vlada je donijela mjere kojima je isto ograničila cijene struje i za poduzetnike. Mi u HUP-u inzistirali smo na tome da se te mjere odnose na sve poduzetnike, neovisno o veličini i sektoru u kojem posluju - male, srednje, velike. To će nam donijeti jedan mir jer su te mjere do kraja ožujka iduće godine. Međutim, ono što je još ostalo otvoreno to je cijena plina koja i dalje divlja i potpuno je izvan kontrole i tu očekujemo isto angažman i Vlade, ali i Europske komisije', istaknula je Weber u Otvorenom.

Sindikalist Krešimir Sever istaknuo je da u našoj zemlji postoji velik broj građana koji žive izuzetno teško.