Nekoliko sati nakon što je Pfizer objavio da bi uskoro na tržište mogao izbaciti učinkovito cjepivo protiv koronavirusa na Twitteru se javio bijesni Donald Trump. Američki predsjednik optužio je Pfizer za namjerno otezanje s objavom kako bi on izgubio na izborima. Trump je naime tijekom kampanje obećavao izlazak učinkovitog cjepiva prije izbornog dana, ali sretna vijest stigla je prekasno za njega. Je li Pfizer planski 'minirao' Trumpa? Ako je zaključiti prema više od 170 godina dugoj povijesti ove kompanije, bogatoj kontroverzama, nikog ne bi iznenadilo to da je odgovor potvrdan
Cjepivo protiv koronavirusa, radnog naziva BNT162, prva je razvila tvrtka BioNTech sa sjedištem u njemačkom Mainzu, još sredinom siječnja. U partnerstvo s Pfizerom ušla je u proljeće, s time da se američka kompanija obvezala podmiriti sve troškove daljnjeg razvoja.
Kad cjepivo bude odobreno, Pfizer i BioNTech zajednički će ga komercijalizirati, osim na tržištu Kine, za koje Nijemci imaju ugovor s kineskom farmaceutskom tvrtkom Fosun Pharma.
Ako sve bude prema planu, Pfizer i njegov njemački partner ući će u povijest kao prvi proizvođači cjepiva koje je suzbilo najgoru pandemiju u više od jednog stoljeća.
vezane vijesti
Najpoznatiji i jedan od najunosnijih proizvoda Pfizera dosad je bila mala plava tableta, čudotvoran lijek za mušku erektilnu disfunkciju - Viagra. Kao i većina ostalih velikih otkrića, do nje se došlo slučajno.
Kemičari u Pfizerovim laboratorijima pokušali su sintetizirati lijek za liječenje visokog krvnog tlaka i angine pectoris. No prva provedena klinička ispitivanja pokazala su da lijek ima veoma mali utjecaj na anginu, ali da bi mogao inducirati erekciju.
Tako je Pfizer odlučio izbaciti na tržište lijek za erektilnu disfunkciju umjesto za anginu pectoris. Patentiran je 1996., a odobren 27. ožujka 1998.
U vrijeme odobrenja Viagra je imala najbrži početni rast prodaje nakon lansiranja bilo kojeg proizvoda na recept, dosegavši 2008. prodaju od gotovo dvije milijarde dolara. Do danas je Viagru koristilo 66 milijuna muškaraca diljem svijeta, a godišnje je se proda 40 tona.
Prošle godine Pfizer je imao gotovo 52 milijarde dolara prihoda i 16,3 milijarde dolara zarade. Najprodavaniji proizvod mu je lijek protiv bolova Lyrica te čini gotovo 10 posto godišnjeg prihoda.
Širom svijeta Pfizer zapošljava više od 88 tisuća ljudi. U Hrvatskoj je američki div vlasnik biotehnološkog pogona u Savskom Marofu, jednoj od lokacija na kojima bi se trebalo proizvoditi cjepivo protiv koronavirusa. Barem je tako bilo potvrđeno u rujnu ove godine iz Pfizera za tjednik Lider.
Najveći udio u vlasništvu američke kompanije drže investicijski fondovi (oko 39 posto) dok je ostatak (33 posto) u rukama institucionalnih ulagača (banaka, mirovinskih fondova i dr.).
U upravljačkim strukturama Pfizera već 80 godina nema nikoga iz obitelji po kojoj je tvrtka dobila ime. Zadnji je bio Emile Pfizer, a vodio je kompaniju od 1906. do 1941. godine.
Njegov otac Charles (pravo ime mu je bilo Karl) krenuo je u biznis s lijekovima 1849. s rođakom Charlesom F. Erhartom. Obojica su bila porijeklom iz njemačkog grada Ludwigsburga.
Tvrtku Charles Pfizer and Company osnovali su u New Yorku, a prvo što su proizveli bio je jestivi oblik santonina, antiparazitika koji se koristio protiv crijevnih glista. Pfizer, koji je bio kemičar, i Erhart, koji je bio slastičar, napravili su šećerni štapić tako što su pomiješali santonin s masom okusa karamele od badema. Novi santonin bio je hit i tvrtka je odmah počela uspješno poslovati.
Tijekom Američkog građanskog rata povećala se potražnja za lijekovima protiv bolova, konzervansima i dezinfekcijskim sredstvima, pa se Pfizer usmjerio na to tržište.
Krajem 19. stoljeća tvrtka je postala vodeći proizvođač limunske kiseline u SAD-u. Kada su nova pića poput Coca-Cole i Pepsi-Cole postala popularna, povećala se potražnja za limunskom kiselinom. Ona je postala Pfizerov glavni izvor prihoda narednih desetljeća.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata kompanija postaje vodeći svjetski proizvođač penicilina. To Pfizeru daje dodatni zalet te od 50-ih godina prošlog stoljeća kreće u ekspanziju širom svijeta.
Prvi proizvod koji im je od prodaje donosio milijardu dolara godišnje bio je protuupalni lijek na recept Feldene, lansiran 1980. A narednih godina rast tvrtke podupiru otkrića i prodaja antidepresiva Zolofta, Zithromaxa, odnosno antibiotika koji je razvila hrvatska Pliva i Europi ga prodavala pod imenom Sumamed, zatim lijeka za liječenje visokog krvnog tlaka Norvasca, Viagre i dr.
Od početka 2000-ih Pfizer svoj rast uglavnom temelji na akvizicijama, što ga je učinilo jednom od najvećih farmaceutskih tvrtki na svijetu.
Tako je 2000. kupio Warner–Lambert za čak 111,8 milijardi dolara. Tri godine kasnije preuzeo je farmaceutsku kompaniju Pharmacia za 60 milijardi dolara, a manjeg konkurenta Wyeth strpao je u džep 2009. za 68 milijardi dolara. Pfizer je 2016. pokušao preuzeti britanskog rivala Allergana, proizvođača Botoxa, za približno 160 milijardi dolara, ali je to zaustavila vlada Baracka Obame jer bi to značilo seljenje sjedišta tvrtke u Irsku i izbjegavanje visokih američkih poreza.
Ubrzano širenje Pfizera pratile su mnogobrojne kontroverze. Spomenut ćemo samo neke.
Kompanija je 1979. kupila tvrtku Shiley, proizvođača umjetnih srčanih zaliska. Zbog njihove neispravnosti umrlo je oko 500 ljudi u Americi, za što je 1994. bila kažnjena s 200 milijuna američkih dolara.
Nigerijska je vlada 2007. podigla tužbu protiv Pfizera optuživši ga da je 200 nigerijske djece koristio kao pokusne kuniće pri testiranju eksperimentalnog antibiotika Trovan.
Pfizer je optužen za smrt jedanaestero djece te teška oštećenja kod preživjelih mališana. Stoga je nigerijska vlada tražila odštetu od sedam milijardi dolara u ime obitelji preminule ili djece koja su pretrpjela oštećenja.
Tvrtka je 2009. u SAD-u morala platiti tada rekordnih 2,3 milijarde dolara odštete zbog lažnog promoviranja, podmićivanja i prikrivanja nuspojava lijekova.
Pfizer je priznao krivnju za pogrešno etiketiranje analgetika Bextra s 'namjerom prijevare ili obmane' jer je reklamirao lijek za liječenje akutne boli u dozama koje je američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) ranije ocijenila opasno visokima.
Prije osam godina Pfizer se nagodio za plaćanje kazne u visini od 60 milijuna dolara zbog optužbi za podmićivanje liječnika od 1997. do 2001. u Hrvatskoj, Bugarskoj, Kini, Češkoj, Kazahstanu, Rusiji i Srbiji, a sve kako bi propisivali njihove lijekove.
U SAD-u je Pfizer na glasu kao jedan od najvećih lobista na političkoj sceni. Primjerice, 2010. su potrošili 25 milijuna dolara na lobiranje dok je u jeku bila rasprava o reformi zdravstvenog sustava.
A da se nije dobro zamjeriti Pfizeru, osjetio je Novi Zeland. Preko WikiLeaksa isplivala je za farmaceuta neugodna priča kako su početkom 90-ih lobirali kod vlade SAD-a protiv potpisivanja ugovora o slobodnoj trgovini s Novim Zelandom jer je ta država imala restriktivna pravila za kupnju lijekova.
Bliske veze Pfizera s vlašću u SAD-u potvrdio je slučaj bivšeg glavnog povjerenika Agencije za hranu i lijekove (FDA) Scotta Gotlieba. On je u travnju 2019. podnio ostavku, da bi tri mjeseca nakon što je napustio fotelju šefa glavnog državnog regulatora osvanuo u upravi Pfizera.
U svjetlu toga Trumpova tvrdnja kako je Pfizer namjerno otezao s objavom vijesti o učinkovitom cjepivu protiv koronavirusa sve da bi on izgubio izbore i ne čini se tako nemoguća. Posebno ako se zna da je Trump vodio rat s farmaceutskom industrijom oko cijene lijekova.
U srpnju ove godine potpisao je četiri uredbe o smanjenju cijena lijekova na recept. Američko udruženje farmaceutskih proizvođača i istraživača na to mu je poručilo da je to 'bezobzirno skretanje pažnje, koje oslabljuje odgovor na pandemiju' koronavirusa.
