Bago je to izjavio na novinarski upit tijekom današnjeg potpisivanja sporazuma o suradnji između HIZ-a i udruge Hrvatski nezavisni izvoznici softvera (CISex) u Buzinu.

U situaciji turbulentnih zbivanja zadnjih nekoliko mjeseci oko eurozone Bago je kazao da je teško izvoziti te bilo što prognozirati, ali ističe i kako je što se izvoza iduće godine tiče ipak umjereni optimist.

Ako se ostvari, kako je kazao, 'prosječni scenarij' oko eurozone, moglo bi doći do laganog rasta izvoza, dok u suprotnom sve može pasti i za dvocifreni postotak.

Potencijalnim djelatnostima koje bi mogle 'povući' hrvatski izvoz, osim brodogradnje kojoj predviđa zastoj, označio je farmaceutsku, metalopređivačku, drvnu, kao i prehrambenu industriju.

U tom će smislu biti i važne odluke nove vlade od koje HIZ očekuje priliku za razgovor i njihove prijedloge za izvoz, pri čemu je napomenuo da je HIZ prošlog mjeseca sastavio prijedloga o izvozu čiji je cilj nužnost povećanja izvoza.

Među tim prijedlozima je da u sklopu Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) imamo vlastiti kapital s kojim slobodno možemo raditi što želimo i podržavati grupe proizvođača koji mogu osigurati dodatnu vrijednost, naglasio je Bago.

To bi dobro došlo tim više što će, kako smatra, zaduživanje u svijetu biti sve teže, a vlastiti kapital poduzetnicima bi mogao osigurati i povoljnije uvjete.