Hrvatski ekonomski analitičari u vrlo različitim raspoloženjima dočekuju 2012. godinu - dok su neki u svojim očekivanjima blago optimistični, drugi najavljuju višegodišnju katastrofu
Dok Žarko Primorac procjenjuje da Hrvatsku u idućoj godini, ako nova Vlada spasi kreditini rejting i provede nužne mjere, očekuje rast BDP-a između jedan i 1,5 posto, Ljubo Jurčić smatra da je predviđanje Svjetske banke o padu BDP-a za jedan posto još i optimistično, a Uroš Dujšin tvrdi da će globalna kriza završiti tek 2018. godine, što za Hrvatsku znači stravične posljedice.
Na današnjem predstavljanju 'Poslovnih očekivanja 2012.' Privrednog vjesnika, Primorac je izrazio iznenađenje nedavnom prognozom Svjetske banke o jedanpostotnom padu BDP-a i njezinim zahtjevima za 'bolnim rezovima', istaknuvši kako se nitko nikad nije izvukao iz krize samo s restrikcijama
Vlada treba iskoristiti optimizam koji donose ulazak u EU i promjena vlasti, riješiti problem nelikvidnosti i ubrizgati nešto svježeg novca u hrvatsko gospodarstvo kojim će financirati rast izvoza, poljoprivredu, turizam, te malo i srednje poduzetništvo. Banke moraju povećati kreditiranje poduzetništva, pa će u tom slučaju BDP ipak rasti, unatoč pogoršanju vanjskog okruženja, smatra Primorac.
No, Ljubo Jurčić, koji je i ove godine, drugi puta za redom, dobio nagradu 'Gorazd Nikić' za ekonomskog analitičara godine, upozorava da Hrvatska nema što izvoziti, a u 2012. bit će 'još manje proizvoda i još manje kompanija koje proizvode'. Iduće godine EU će doživjeti gospodarski pad zbog čega će stagnirati naš izvoz a turistička potrošnja će biti manja, industrija nam već dugo stagnira, pa nam ostaje samo poljoprivreda, čiji pak uspjeh ovisi o vremenu.
Već godinama imamo pogrešan model ekonomske politike zbog kojeg nam preko 500.000 radno sposobnih ljudi ne radi, a sve reforme svode se samo na preinake unutar takvog modela, kaže Jurčić.
I on se slaže da rješenje nije samo u rezanju troškova već u poticanju zapošljavanja i proizvodnje, te ističe da hrvatsko gospodarstvo ipak najviše ovisi o hrvatskoj Vladi, a ne o MMF-u i Svjetskoj banki.
Znatno pesmističniji je Uroš Dujšin koji drži da će recentna svjetska kriza, kao i tridesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća, trajati 10 godina, što znači da se njezin kraj očekuje tek 2018. godine.
Posljedice toga će za Hrvatsku biti stravične, jer će Vlada morati minimizirati socijalne posljedice krize u uvjetima oštrog rezanja državnih izdataka, pa Dujšin očekuje da ćemo i na našim ulicama gledati prizore kao iz Atene
'Poslovna očekivanja 2012.' ove su godine blago optimističnija nego lani, što pokazuje prosječna ocjena od 2,31 koja je nešto bolja od lanjskih 1,99. U anketi Privrednog vjesnika sudjelovale su 442 tvrtke na koje otpada 15 posto ostvarenog ukupnog prihoda, a zapošljavaju 17 posto od ukupno zaposlenih u tvrtkama.
Takvu ocjenu potvrdili su i nazočni poduzetnici, poput vlasnika Orbica Branka Roglića koji očekuje da nova Vlada uspostavi ravnotežu između javnog sektora i realne ekonomije, te započne restrukturiranje javnih i državnih poduzeća.
Roglić priznaje da poduzetnici snose veliki dio odgovornosti za loše stanje jer mnogi nisu iskoristili kredite za razvijanje poslova nego za poboljšanje vlastitog imagea, kupujući skupe automobile, jahte i sl.
Izvršni potpredsjednik Agrokora Damir Kuštrak optimist je što se tiče njegove kompanije budući da će ovu godinu završiti 'blizu dvocifrenog rasta', a iduće godine očekuje još bolje rezultate, no za hrvatsko gospodarstvo najbitniji je odgovor na pitanje što će biti generator rasta.
Hrvatska još uvijek ima veliku državnu imovinu koja je slabo iskorištena, a za rast su ključne investicije - domaće, strane, privatne i javne, kaže Kuštrak koji smatra da će u vezi toga najvažniju ulogu odigrati banke, jer su kompanije svjesne što moraju učiniti za podizanje konkurentnosti.
