'I Split i Dalmacija znatno su više od turizma, kroz čiju se prizmu redovito promatraju: ovdje i dalje imamo snažan industrijski sektor, građevinarstvo, IT industriju, proizvodnju i financije. Dalmacija je i dalje ekonomska sila koja ima puno toga ponuditi', naglasila je u uvodu glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Upozorila je da je 'sigurno i dobro plaćeno radno mjesto' jedina učinkovita mjera protiv demografske katastrofe - a ako itko može uspjeti, to su Split i Dalmacija.

'Impresioniran sam snagom i motivacijom Splićana na svim poljima, a osobe na pozicijama, koje donose najviše odluka, nisu ni svjesne važnosti poduzetnika. Vi ste, a ne političari, razlog zbog kojeg raste hrvatsko gospodarstvo', nadovezao se predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

Predstavnici nekoliko velikih dalmatinskih tvrtki potom su u panel-raspravi iznosili svoja iskustva i perspektive poslovanja.

AD Plastik, Cemex, Profico

'U posljednje dvije godine ugovorili smo poslove vrijedne oko 300 milijuna eura, što nam je osiguralo zauzetost kapaciteta za idućih šest do sedam godina', pohvalio se predsjednik Uprave tvrtke AD Plastik d.d. Marinko Došen. Ova tvrtka, dodao je, u fokusu uopće više nema donedavno unosan biznis u Rusiji te se koncentrirala na svojih šest tvornica u Europi.

'S kadrovima nam je najteže upravo u Hrvatskoj jer ovdje nema razvijene autoindustrije, kao ni tržišta takve radne snage. Dugoročno nam mogu koristiti jedino rast plaća i rast kompetencija', kazao je Došen.

Predsjednik Uprave Cemexa Alen Voloder tvrdi da ova tvrtka zasad nema dramatičnih problema s radnom snagom, između ostalog i zato što prosječna neto plaća radnika - kada se iz izračuna isključi menadžment - iznosi oko 1200 eura.

Voloder je objasnio mjere koje tvrtka poduzima na smanjenju emisije CO2, jer u Cemexu čak 60 posto emisija nastaje u samom procesu proizvodnje cementa. Najavio je da će tvrtka, kada iscrpi tehnološke mogućnosti, pribjeći utiskivanju CO2 u napuštene naftne bušotine.

Mateo Perak iz tvrtke Profico - posljednjih godina jedne od najbrže rastućih tehnoloških kompanija u ovom dijelu Europe, a koja izvozi gotovo 100 posto svojih proizvoda i usluga - kazao je da je njihov poslovni plan ispunjen i za ovu godinu.

'Sjedište tvrtke nam je u Splitu, no imamo velik ured i u Zagrebu, u kojem je nemjerljivo jednostavnije poslovati zato što je ondje koncentrirana kompletna financijska moć države, ondje je znatno bolja infrastruktura i deset puta veći bazen radne snage. Sve se nalazi ondje', požalio se Perak, upozorivši da 'rentijerstvo guši druge biznise' i postaje ozbiljan problem.

Cijene nekretnina

Zamjenik splitskog gradonačelnika Antonio Kuzmanić odgovarao je upravo na pitanja o cijenama nekretnina, a koje kupnju stana ili čak podstanarstvo pretvaraju u neodrživ i neizvediv pothvat.

'U gradu imamo između 15 i 16 tisuća praznih stanova i nastojat ćemo, kroz suradnju četiri velika hrvatska grada, osmisliti model po kojemu ćemo biti posrednici između iznajmljivača i unajmljivača, čime bismo i jednoj i drugoj strani pružili sigurnost. Planiramo i gradnju stanova za dugoročni najam po uzoru na Beč, no treba biti svjestan toga da takav model ondje postoji već stotinu godina', kazao je Kuzmanić.

Predsjednik Uprave građevinske tvrtke Tromont Ivan Parčina prognozirao je da građevinskom sektoru u Hrvatskoj u ovom trenutku ne prijeti recesija - između ostalog zato što on više nije glomazan, ali i zato što je u procesu obnove od potresa ili korištenja sredstava iz europskih fondova osigurana njegova zaposlenost.

'U konkurenciji smo s poslodavcima iz Njemačke i ostatka Europske unije i ako nam plaće dodatno narastu, problema sigurno neće biti', predvidio je Parčina.

Ova tvrtka, inače, 15 posto svojih prihoda ostvaruje proizvodnjom građevinskog materijala, a čak 85 građevinskim i instalaterskim radovima - koje, ironično, obavlja više u kontinentalnom nego u primorskom dijelu zemlje. 'Više radimo u Osijeku nego u cijeloj Dalmaciji', kazao je Parčina i objasnio da je jedan od razloga za to činjenica da turizam potiče gradnju apartmana, stanova i kuća za odmor umjesto 'ozbiljnijih' i većih objekata.

Oživljavanje pruge

Poslodavci i poduzetnici na HUP-ovoj konferenciji nekoliko su sati izmjenjivali iskustva i razmatrali gospodarsku perspektivu Dalmacije - a jedan od ključnih problema za velike tvrtke iz ovog dijela zemlje jest tragično loše stanje Ličke pruge, zbog čega je poslovanje više subjekata ozbiljno ugroženo, pa čak i onemogućeno. Više velikih tvrtki nedavno je javno apeliralo na Vladu i Hrvatske željeznice da hitno krenu s rekonstrukcijom željezničke veze prema Dalmaciji.

'To je apsolutno točno - velike proizvodne kompanije iz ovog dijela zemlje zapravo ne mogu prevoziti svoje proizvode prema Zagrebu i dalje prema europskim zemljama. Dajemo podršku našim kolegama iz Dalmacije i snažno zagovaramo obnovu i oživljavanje pruge koja ne bi samo olakšala poslovanje, nego bi puno značila i za decentralizaciju Hrvatske u punom smislu te riječi. Kad biste za dva sata mogli doći od Splita do Zagreba, ne bi bilo lakše samo raditi - nego i živjeti', kazala je za tportal glavna direktorica HUP-a Irena Weber.