Fondovi drugog stupa koji upravljaju mirovinskom štednjom više od dva milijuna hrvatskih građana u protekloj godini ostvarili su odlične rezultate. Zarade mjerene indeksom MIREX kretale su se od 3,79 posto do 7,28 posto, a osobito uspješni bili su fondovi specijalizirani za rizičnija ulaganja
Nakon prilično slabe 2018. godine, u kojoj su maksimalni prinosi jedva premašili tri posto, a bilo je mirovinaca koji su završili u minusu, upravitelji fondova dobro su iskoristili povoljne trendove na financijskim tržištima. Tako je većina od 16 obveznih fondova u 2019. ostvarila najviše prinose u zadnjih pet godina, a pojedini su dostigli i povijesne rekorde.
Konjunktura na svjetskim financijskim tržištima najviše je pogodovala fondovima višeg stupnja rizika (kategorija A), a koji značajniji dio kapitala plasiraju u dionice. Prosječni prinos četiri mirovinska fonda u ovoj kategoriji iznosio je 13,16 posto, a za usporedbu, godinu ranije dosegnuo je tek 0,84 posto.
Pritom su najuspješniji bili fond menadžeri fonda Erste Plavi jer su nakon blagog minusa u 2018. u protekloj godini uvećali ušteđevinu svojih članova za čak 16 posto. Dvoznamenkaste prinose ostvarili su i ostali fondovi A kategorije. Nažalost, rekordnim zaradama može se radovati mali broj osiguranika sklonih rizičnijim ulaganjima.
Doduše, otkako je prošle godine uveden novi model prema kojem se neodlučni članovi koji otvaraju račun više ne raspoređuju automatski u fondove kategorije B, nego u one kategorije A, broj osiguranika u ovoj skupini počeo se naglo povećavati te je krajem studenog dosegnuo gotovo 19.000 članova.
Fondovi A kategorije pokazali su se najuspješnijima i na dulji rok. Naime prosječni godišnji prinos u razdoblju od osnivanja za cijelu kategoriju iznosi čak 7,85 posto, a po uspješnosti prednjači PBZ CO s prinosom od 8,51 posto.
I fondovi srednjeg rizika (kategorija B), u kojima za 'stare dane' štedi 1,95 milijuna zaposlenih, postigli su znatno uvjerljivije rezultate nego 2018. U prosjeku su bogatstvo svojih članova u godinu dana uvećali za devet posto. Titulu najuspješnijeg ponio je Erste Plavi s prinosom od 10,84 posto. Bolji od prosjeka bio je i fond PBZ CO, a nešto slabije rezultate ostvarili su AZ i RBA.
Konzervativni fondovi kategorije C, koji upravljaju mirovinskom štednjom oko 36 tisuća zaposlenih, ostvarili su prinose u rasponu od 4,74 do 6,68 posto, što je odličan rezultat s obzirom na niski ulagački rizik. Prosječni prinos četiri fonda čijim članovima se približava mirovina iznosio je 5,42 posto. Pritom se po uspješnosti izdvojio Erste Plavi, a na začelju je RBA.
Broj članova 12 obveznih mirovinskih fondova u 11 mjeseci prošle godine povećao se za gotovo 17.000 te je premašio brojku od dva milijuna. U istom razdoblju neto imovina fondova povećana je 13,6 milijardi kuna, dosegnuvši gotovo 112 milijardi kuna.