Financije na sjeveru Europe postale su ovih dana opet vruća tema nakon što je interna istraga Danske banka otkrila da je sumnjivo čak 200 milijardi eura transakcija koje su prošle kroz estonsku podružnicu te banke. Prema informacijama iz dosad pokrenutih slučajeva, u razdoblju od 2007. do 2015. godine je kroz spomenutu podružnicu oprano oko 9,1 milijarde dolara, najviše porijeklom iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država, no upitan je puno veći iznos. Predsjednik Danske banka Ole Andersen izjavio je da se veliki dio od spomenutih 200 milijardi eura smatra 'sumnjivim' i da se 'ništa ne može isključiti' po pitanju visine iznosa opranog novca.

U svjetlu informacija koje je otkrila istraga glavni izvršni direktor Danske banka Thomas Borgen u srijedu je podnio ostavku, no danski premijer Lars Løkke Rasmussen kazao je da slučaj time 'nije gotov'. Rasmussen je bio šokiran razmjerom skandala te ga je opisao 'prilično groznim' i obećao je kažnjavanje Danske banka i njenih menadžera.

Osudama se pridružila i povjerenica Europske komisije za pravdu Věra Jourová najavivši sazivanje danskih i estonskih ministara da bi joj objasnili kako je direktorima Danske banka i regulatorima promaknuo skandal.

'Želim znati gdje su se dogodile glavne greške, je li to bila greška kontrole same banke ili je bilo grešaka u nadzornim organima', kazala je Jourová, a njene riječi prenosi britanski Guardian.

Danski regulatori su temeljem novih informacija iz same banke ponovo otvorili istragu koja je prvotno završena u svibnju. Istraga je tada pokazala 'značajne slabosti' u upravljanju bankom i regulator je tada naredio promjene. Istragu su sada otvorili i estonski regulatori, a slučaju tu zasigurno neće biti kraj. Prema onome što je poznato, za malverzacije u Danske banku vrlo su zainteresirani i američke vlasti jer postoji sumnja da je kršila međunarodne sankcije nametnute Rusiji.

Danski ministar gospodarstva Rasmus Jarlov kazao je da bi tamošnje vlasti banku mogle kazniti s četiri milijarde kruna (oko četiri milijarde kuna), no potencijalna kazna koju bi mogli razrezati američki regulatori, otkrije li se da je banka kršila sankcije, mnogostruko je veća. Iz Danske banka zasad tvrde da kršenja sankcija nije bilo.

Danske bank je najveća banka u Danskoj s aktivom od 3,7 bilijuna kruna (otprilike isto toliko kuna) i neto profitom samo u prvih pola godine od 9,1 milijardu kruna. Za usporedbu, cjelokupni hrvatski bankovni sustav ima aktivu od četiristotinjak milijardi kuna i lani je ostvario neto dobit od 3,3 milijarde kuna.

Problemi su proizašli iz estonske podružnice koju je Danske bank dobila u 'nasljeđe' nakon što je 2007. preuzela finsku Sampo Bank. Glavna priča vrti se oko desetak tisuća računa iz tzv. nerezidentnog portfelja banke, među kojima je njih tri, četiri tisuće bilo aktivno u bilo koje doba. Banka je imala otvorenih dodatnih pet tisuća nerezidentnih računa koji zasad nisu pod sumnjom. Istragom prvih 6200 najspornijih računa otkriveno je da je većina njih sumnjiva.

U ranijim istragama tek je 760 klijenata banke bilo prijavljeno estonskim vlastima, a istražitelji su dosad identificirali njih gotovo 180 – većinom tvrtki registriranih u Velikoj Britaniji ili poreznim oazama – za koje se sumnja da su bile upletene u slučaj poznat pod nazivom Ruska praonica. Kako istražitelji nisu prošli kroz svih 9,5 milijuna transakcija, većinom provedenih u dolarima ili eurima na spomenutih ukupno 15 tisuća bankovnih računa, ne može se reći koliko njih je stvarno poslužilo za pranje novca iz kriminalnih aktivnosti.

Danske bank je propustila nekoliko šansi da sredi situaciju u svojoj estonskoj podružnici. Tamošnje vlasti su još 2007. pronašle pogreške u upravljanju Sampo banke, a ruska središnja banka je danskim regulatorima javila da nerezidentni klijenti 'kontinuirano sudjeluju' u transakcijama s namjerom izbjegavanja poreza i carina ili s namjerom da se opere novac i to u mjesečnim iznosima od nekoliko milijardi rubalja, prenosi britanski Economist. Danske bank je 2008. zbog potencijalno visokih troškova odbila svoje baltičke podružnice staviti na istu informatičku platformu na kojoj posluje matična banka.

Prilika se ponovo ukazala 2013., nakon što je unutarnja revizija banke ukazala na manjkavosti u procesu kontrole, no u upravi Danske banka su vjerovali da se problemi rješavaju i nisu bili svjesni njihovog opsega. Banka je tek 2015. pročistila portfelj, s time da su posljednji sporni računi zatvoreni početkom 2016. Nedostatak interesa za rješavanje problema u Estoniji tumači se relativno malom veličinom te podružnice u odnosu na ostatak banke. U estonskoj podružnici nalazilo se tek 0,5 posto ukupne imovine Danske banka. No banka je donosila povrat od kapitala u visini od fantastičnih 60 posto, dok su slične podružnice iz Litve i Latvije imale povrat od 16 ili manje posto.

Slučaj Danske bank je vjerojatno samo još jedan krak organiziranog sustava pranja sumnjivog novca iz Rusije i drugih bivših sovjetskih država kroz baltičke, ali i druge europske banke. Ranije ove godine na meti istražnih vlasti se našao i bivši guverner latvijske središnje banke Ilmars Rimšēvičs, kao i nekoliko banaka u Latviji. Danski političari su u želji da pokažu odlučnost u borbi s pranjem novca ovog tjedna usuglasili promjene zakonodavstva kojima će kazne za pranje novca biti povećane osam puta, no taj se zakon neće primjenjivati na aktualni slučaj jer su problematične transakcije provođene u razdoblju od 2007. do 2015.