Prošlu godinu obilježio je znatan pad kamatnih stopa u svim segmentima kreditnog posredovanja, a uslijed utjecaja odgođenog efekta izlaska Hrvatske iz dugogodišnje recesije. Pritom su kamatne stope na stambene kredite zabilježile najveći pad u proteklih desetak godina, istaknuto je u ponedjeljak pri predstavljanju novog izdanja publikacije HUB Pregledi
'Uspoređujući efektivne nominalne kamatne stope na stambene kredite iznad 10 godina, Bugarska, Mađarska, Latvija i Litva trenutno imaju više kamatne stope od Hrvatske. Kod potrošačkih kredita, sve zemlje srednje i istočne Europe, izuzev Poljske imaju veće kamatne stope od onih u Hrvatskoj. Domaći krediti poduzećima, promatrajući kretanja u cijeloj eurozoni ali i svim CEE zemljama nalaze se pak u zlatnoj sredini', rekao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka.
Istovremeno, pozitivan efekt gospodarskog rasta očitovao se i u rastu novih kredita. Promatrajući kreditne transakcije od sredine 2016. do siječnja 2018., kreditiranje prema stanovništvu i poduzećima na bazi 12-mjesečnog prosjeka bilježi rast, a istovremeno padaju novi krediti prema državi.
vezane vijesti
Prema metodologiji Europske središnje banke Hrvatska je u kreditiranju poduzeća rasla za 0,2% i nalazi se od ukupno analiziranih 27 europskih zemalja na 18. mjestu. Kod stanovništva krediti su rasli za 2,9% pa se Hrvatska iza najbrže rastućih po kreditima građana – Češke, Slovačke, Nizozemske i Poljske, našla na 15. mjestu.
'Prema prvim podacima, u prosincu 2017. i u siječnju 2018. primjećujemo da se više odobravalo stambenih kredita uz valutnu klauzulu. Razloga većeg interesa za tim kreditima u odnosu na kunske kredite vidimo u nižoj kamatnoj stopi, ali i u očekivanju građana da Hrvatska uđe u eurozonu', naglasio je Adrović.
Ujedno, Adrović smatra da u ovom trenutku nema jasne predodžbe hoće li se i kako taj kreditni rast nastaviti. Mnoge zemlje u srednjoj i istočnoj Europi rastu gospodarski mnogo brže od Hrvatske, trenutno smo samo ispred Italije, Danske i Ujedinjenog Kraljevstva.
'To je sasvim sigurno za cijelu zemlju pa i za bankarski sektor zabrinjavajuće. Bankama treba odgovarajući rast volumena poslovanja, porezna rasterećenja gospodarstva i doing business reforme, ulazak u eurozonu i smanjenje regulatornog troška te reforma sustava osiguranja depozita', istaknuo je Adrović.
U svakom slučaju, dodao je, hrvatski bankarski sustav je šesti najbolje kapitalizirani sustav u Europi i može odgovoriti na potražnju za kreditima.
Prema očekivanjima, kriza Agrokora umanjila je dobit banaka 2017. u usporedbi s 2016. zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja.
Unatoč tome, banke su ostale umjereno profitabilne s povratom na aktivu od oko 0,9% i povratom na kapital oko 6,2%, spremne za odgovor na potražnju za kreditima. U 2017. ostvarena je ukupna neto dobit (nakon poreza) od oko 3,6 milijardi kuna. To je gotovo 30% manji iznos nego 2016. (dobit prije oporezivanja smanjena je oko 33%).
U isto vrijeme, ukupni troškovi ispravaka vrijednosti i rezerviranja povećani su s oko 2,8 milijardi kuna 2016. na oko 4,3 milijarde kuna 2017., što predstavlja porast za gotovo 53% i u cijelosti se može povezati s krizom koncerna. Naime, usprkos reklasifikaciji plasmana povezanih s Agrokorom i pojačanom knjiženju ispravaka vrijednosti, u zadnjem tromjesečju 2017. došlo je do najvećeg smanjenja loših plasmana od početka krize.
Ukupan omjer djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita spram ukupnih kredita na kraju godine je iznosio 11,4% u usporedbi s 12,5% na kraju trećeg tromjesečja 2017. i 13,8% na kraju 2016. Najveći doprinos je došao od smanjenja omjera loših plasmana trgovačkim društvima, s 28,3% na kraju 2016. na 22,3% na kraju 2017. godine.
