Općine i gradovi krenuli su s objavama poziva građanima da ispune obrasce pomoću kojih će prikupiti podatke o starosti i stanju nekretnina. Pozivi su se počeli objavljivati primjerice gradovi Zaprešić i Velika Gorica objavili su ih na svojim internetskim stranicama. Grad Zaprešić je pritom poziv na dostavu podataka objavio i u besplatnom mjesečniku koji se dostavlja na kućne adrese građana. 

Gradovi objavljuju pozive na internetu iako nije vjerojatno da su svi njihovi građani korisnici interneta. Čak i da jesu, sudarit će se s količinom podataka koje moraju unijeti u obrasce za stambene nekretnine, poslovne prostore i građevinsko zemljište.

Primjerice, kod obrasca za stambene nekretnine, osim generalija poput imena i prezimena vlasnika nekretnine te adrese na kojoj se nalazi, potrebno je unijeti i broj katastarske čestice na kojoj se ona nalazi, udjel u vlasništvu, naziv i broj katastarske općine te broj uloška zemljišne knjige.

Potom, traži se i da sami procijenite stanje nekretnine ocjenama od jedan do tri, unesete godinu zadnje rekonstrukcije ako je do nje došlo, godinu izgradnje pa čak i korisnu kvadraturu nekretnine. Krajnji rok za dostavu podataka je 31. listopada, no neki gradovi, poput spomenutog Zaprešića svojevoljno su ga skratili na 31. kolovoz. Veliki dio gradova još uopće nije krenuo prikupljati ove podatke, grad Zagreb u kojem je 500.000 nekretnina uskoro kreće u prikupljanje, pa je sasvim jasno da bi s naplatom poreza na nekretnine moglo biti velikih problema.

Prebacivanje tereta na građane

Veliki problemi čekaju i građane koji podatke gradovima i općinama ne dostave na vrijeme. Naime, ako kojim slučajem probijete rok za dostavu podataka o nekretninama, gradovi će vam sukladno Zakonu o lokalnim porezima odrezati porez s najvišim koeficijentom za stanje i dob nekretnine.

Gradovi i općine dakle uopće nisu spremne za ubiranje poreza na nekretnine pa teret nesređenih knjiga prebacuju na građane te im nedvosmisleno prijete najvišim mogućim stopama poreza. 

Upitali smo Ministarstvo financija i Ministarstvo graditeljstva zbog čega je teret dostave podataka prebačen na građane i smatraju li da će ispunjavanje prilično zahtjevnih obrazaca uzrokovati probleme. No i jedni i drugi nas upućuju na Poreznu upravu koja se brani – 'sve je po zakonu'.

Navode kako su, temeljem Zakona o lokalnim porezima, a s ciljem olakšanja u obavljanju pripremnih aktivnosti, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Državna geodetska uprava te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja jednokratno i bez naknade jedinicama lokalne samouprave isporučile podatke iz svoje nadležnosti, koji se odnose na osobe koje se smatraju obveznicima plaćanja tog poreza i na nekretnine.

'Međutim, jedinice lokalne samouprave mogu i na druge načine prikupiti podatke koji su im bitni za oporezivanje te je uočena praksa pojedinih jedinica lokalne samouprave da pozivaju osobe koje se smatraju poreznim obveznicima poreza na nekretnine da same dostave podatke bitne za oporezivanje. Cilj ovakvog postupanja jedinica lokalne samouprave je da korištenjem svih izvora informacija osiguraju točnost podataka u svojim evidencijama što je ključno za pravilno utvrđivanje visine poreza i zadovoljstvo poreznih obveznika', poručuju iz Porezne bez odgovora na pitanje zašto će se onima koji obrasce ne ispune razrezati najviši mogući porez.

Sve po zakonu, ali...

U ovoj nesretnoj situaciji sve je po zakonu, ali je do nje došlo baš zato što gradovi i općine nisu napravile sve po zakonu. Podsjeća na to Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu:

'Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina koji je donesen u srpnju 2015. županije i veliki gradovi su bili dužni uspostaviti zbirke kupoprodajnih cijena nekretnina, plan približnih vrijednosti cijena nekretnina i kartografski prikaz cjenovnih blokova na području županija i gradova. Te baze su bile sve što je jedinicama lokalne samouprave bilo potrebno kako bi mogle odrediti osnovicu za naplatu poreza na nekretnine. Budući da jedinice lokalne samouprave u velikoj mjeri svoju zakonsku obavezu nisu izvršile, sada pokušavaju svoj problem riješiti na ovakav, potpuno neprimjeren način. Drugim riječima, da su jedinice lokalne samouprave poštovale zakone, do ovakvih situacija ne bi ni dolazilo'.

Vizek dodaje da je način na koji u ovom slučaju grad Zaprešić prikuplja podatke koji su mu neophodni za naplatu poreza na nekretnine sjajno svjedoči kakose teret opće nesređenosti temeljnih registara koje bi javna uprava trebala proizvesti prebacuje na leđa građana.

'Od građana se tako traži da poznaju neke pojmove poput katastarske općine, broja katastarske čestice i korisne površine nekretnine, što bi mogao biti prilično velik problem prilikom popunjavanja obrasca, pogotovo za stariju populaciju. Posebno je problematično to što se grad svojim građanima prijeti plaćanjem najveće porezne stope ako se formular ne ispuni, što nam govori o tome da grad Zaprešić ne razumije da odgovornost za utvrđivanje vrijednosti porezne osnovice leži na njemu, a ne na poreznim obveznicima. Nadalje, problematično je i to što građani unosom informacija o stanju nekretnine direktno utječu na vrijednost porezne osnovice koju bi u biti trebala definirati lokalna samouprava', zaključila je.

Tko je pošteđen?

Porez na nekretnine obuhvaća većinu nekretnina. Izuzetak su jedino nekretnine u vlasništvu jedinica lokalne samouprave te sakralni objekti, i to samo dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Dakle porez zahvaća sve stambene i poslovne nekretnine, garaže, pomoćne prostore (zajednički dijelovi i prostorije), kao i prostore bez posebne namjene. Porez obuhvaća i neizgrađeno građevinsko zemljište, uz uvjet da ono svojom veličinom i oblikom ispunjava uvjete za građenje prema važećem prostornom planu i opremljeno je najmanje pristupnom cestom, vodovima električne energije i vode.

U početku će to biti jednostavni porez koji će zamijeniti postojeću komunalnu naknadu i porez na vikendice, a u drugoj fazi, početkom 2020., uvest će se puni porez na nekretnine zasnovan na procjeni vrijednosti nekretnina.