Kao i svake godine, nakon Velike Gospe u Zagrebu je krenula sezona najveće potražnje za najmom stanova, a obično traje do kraja rujna. Vrijeme je to u kojem studenti koji nisu ostvarili pravo na smještaj u jednom od studentskih domova kreću u potragu za stanom. Njih je sve manje, a potražnja je sve veća, pa tako iz godine u godinu rastu i cijene. Provjerili smo što se trenutačno nudi na tržištu
Otkako je Zagreb posljednjih godina postao atraktivna destinacija za turiste, sve je oskudnija ponuda stanova za dugoročan najam – velik broj iznajmljivača prebacio se na lukrativniji dnevni najam. Potres je dodatno skresao ponudu jer su mnogi stanovi, posebno oni u centru grada, oštećeni.
Unajmiti stan u Zagrebu na duže razdoblje posebice je izazovno od sredine do kraja rujna, kada si svi oni studenti koji nisu ostvarili pravo na studentski dom na početku akademske godine moraju osigurati krov nad glavom. I ove godine takvih studenata je oko 3000. Pored velikog pritiska na zagrebačkom tržištu nekretnina za najam zbog domaćih studenata, tu je i velik broj stranaca koji dolaze na razmjenu, a sve više je i digitalnih nomada koji se žele skrasiti u metropoli.
vezane vijesti
Ove godine 1275 studenata dobit će državnu subvenciju od 60 eura mjesečno za najam, no time će pokriti samo mali dio troškova jer su cijene najma drastično skočile. Koliko su zapravo trenutačno skupi stanovi i što se nudi te pod kojim uvjetima, provjerili smo na internetskom oglasniku Njuškalu.
Najviše stanova od 500 do 700 eura
Daleko najveći broj stanova nudi se u Gornjem i Donjem gradu, a više ih je od upola manje na jednako traženim lokacijama – u Maksimiru te na Črnomercu i Trešnjevci sjever. Prema broju stanova u ponudi slijede ih Trešnjevka jug i Trnje. Zanimljivo je i to da se vrlo malo stanova izdaje za najam u Dubravi, posebice kad se uzme u obzir površina tog dijela Zagreba.
Prilikom pretrage naletjeli smo na svašta – od stanova veličine 50-ak kvadrata na periferiji grada po cijeni od 500 eura do luksuznih stanova iste veličine u centru po cijeni od 1500 eura. Najviše njih u ponudi je u cjenovnom rangu od 500 do 700 eura. Daleko najmanje je onih do 400 eura, a kao i obično, u ponudi je najmanje garsonijera i manjih stanova.
Ako pak imate samo toliko na raspolaganju, možete dobiti garsonijeru od 32 kvadrata u Starom Brestju ili dvosoban stan od 40-ak kvadrata u Stenjevcu. Želite li biti bliže centru, u tom cjenovnom rangu upecat ćete garsonijeru ili eventualno manji, neadaptirani stan u zgradi starije gradnje. U centru grada se pak za 350 eura nudi soba u kući veličine 25 kvadrata.
Cijene dvosobnih stanova
Malo je nezahvalno u ovakvim 'odokativnim' analizama govoriti o prosječnim cijenama najma u određenim dijelovima grada, no pokušat ćemo barem na nekim primjerima ilustrirati kako se kreću cijene.
Za dvosoban stan veličine 50-ak kvadrata u centru grada u najvećem broju slučajeva morat ćete izdvojiti od 700 do 800 eura. U okolici Jaruna (Trešnjevka jug) – od Knežije do Vrbana – za sličnu kvadraturu najčešće se traži oko 600 eura, a toliko ili malo više morat ćete izdvojiti i za stan u Maksimiru ili u ostatku šireg centra. Ima ih naravno i skupljih i jeftinijih, ovisno o godini izgradnje i opremljenosti, pa ćete za stan od 40-ak kvadrata u novogradnji smještenoj u širem centru izdvojiti oko 650 eura.
Cijene garsonijera također dosta variraju pa se tako jedna od njih, nedavno adaptirana i veličine 30 kvadrata, u Sloboštini u Novom Zagrebu iznajmljuje za 430 eura, a ona na Knežiji, veličine 25 kvadrata, u tek izgrađenoj zgradi košta 800 eura mjesečno. Na Trešnjevci iznajmljivač za 23 kvadrata, u što stanu samo mala kuhinja, WC i stari kauč, traži 450 eura.
Zaintrigirao nas je i oglas za stan u centru grada koji kao jednu od najvećih prednosti ističe činjenicu da se prostor nalazi 'u sigurnoj kući', odnosno da ima zelenu naljepnicu, što potencijalno upućuje i na to da mnogi zaziru od najma nekretnina u centru jer se u njemu ne osjećaju sigurno nakon potresa. Ima i onih koji nude 'novogradnju' iz 2003.
Neki stan daju samo samcima, neki samo studenticama
Ima i oglasa u kojima iznajmljivači odmah daju do znanja kakvi najmoprimci dolaze ili ne dolaze u obzir. Neki tako traže isključivo osobe u stalnom radnom odnosu, neki nepušače, a neki pak inzistiraju na studenticama. Javili smo se i na oglas za lijepo uređen stan od 60-ak kvadrata u Bužanovoj ulici, a koji se iznajmljuje za 700 eura. 'Jeste li samac?' zanimalo je agenta za nekretnine odmah na početku razgovora, što je pored ugovora na najmanje godinu dana bio jedini uvjet najmodavca.
Na ugovor o najmu na razdoblje od najmanje godinu dana kao jedan od uvjeta iznajmljivača naletjeli smo, na naše iznenađenje, u velikom broju oglasa. Ipak, i dalje postoje oni koji od ugovora bježe kao vrag od tamjana. 'Potražite si nešto drugo', rekao nam je jedan od iznajmljivača nakon što smo ga upitali za ugovor.
Suprotno od toga, stan u Folnegovićevu naselju, veličine 38 kvadrata, košta 550 eura mjesečno ako se potpiše ugovor na razdoblje od godinu dana, a ako se potpiše na pola godine, cijena mjesečnog najma penje se na 600 te čak na 700 eura ako ga unajmite na tri mjeseca.
Što se tiče pričuve, koju bi prema zakonu trebao plaćati najmodavac - osim ako ugovorom nije drugačije određeno - svi iznajmljivači s kojima smo razgovarali, pa čak i oni koji ne žele potpisati ugovor, očekuju da pričuvu plaća najmoprimac. Naletjeli smo i na stanove koje oglašavaju agencije te traže od najmoprimca plaćanje agencijske provizije u visini jedne najamnine. Ako unajmite takav stan primjerice za 600 eura, uz polog koji se obično daje odmah i iznosi kao mjesečna najamnina, morate tako istog trenutka iskeširati 1800 eura.
