Cijene stanova u najatraktivnijim dijelovima Hrvatske, na Jadranu i u Zagrebu, u prošlih pet godina pale su oko 25 posto. To pokazuje usporedba njihovih cijena u veljači sa stanjem u prvom tromjesečju 2008., kada su bili najskuplji - prema podacima koje objavljuje Centar nekretnina. Promatrači već dulje vrijeme procjenjuju da će cijene nekretnina u Hrvatskoj i dalje padati zbog nastavka ekonomske krize, sve većeg broja nezaposlenih i slabe potražnje za stambenim prostorom
Prije krize, prosječne tražene cijene stanova na jadranskoj obali popele su se na 2.130 eura, a u Zagrebu na 2.050 eura. U veljači ove godine tražena cijena na Jadranu pala je na 1.606 eura, a u glavnom gradu na 1.649 eura po četvornome metru, objavio je Centar nekretnina. Očito je da cijene na obali padaju brže nego u Zagrebu, jer su prije krize više i skočile, piše Glas Slavonije
Samo u protekloj godini cijene nekretnina u Hrvatskoj - stanova, kuća i apartmana - pale su za 5,1 posto, kaže Centar nekretnina, koji ne navodi potpune podatke o prosječnim cijenama za cijelu državu nego samo za pojedine dijelove. Među najvećim gradovima, najskuplji su stanovi u Splitu, gdje treba izdvojiti 2.297 eura za kvadrat. U Rijeci se za četvorni metar stana traži 1.534, a najmanje u Osijeku - 1.079 eura. Riječ je o cijeni koja je tek nešto niža nego prije nekoliko godina, a većina će građana reći - i dalje previsokoj u odnosu na njihova prosječna primanja. Za Dubrovnik nema podataka.
Cijene se neće povećati ni ulaskom Hrvatske u EU. Naprotiv, padanje traženih cijena stanova zahvatilo je najveći dio Europe, sve države zahvaćene krizom. U Španjolskoj su cijene - od svog vrhunca početkom 2008. do kraja prošle godine - pale za više od 25 posto i danas prosječno iznose 1.531 euro po kvadratu. Agencija Standard & Poors u siječanjskom izvješću procjenjuje da su cijene u toj zemlji još uvijek prenapuhane oko 25 posto u odnosu na 'indeks priuštivosti' te da u sljedeće četiri godine treba očekivati njihov pad za još 20 posto.
Da su stanovi u Hrvatskoj još preskupi, vidi se po tome što njihovi prodavači u Splitu danas za kvadrat traže oko 15 posto više nego u Barceloni i Madridu, koji se ubrajaju među tri najskuplja područja Španjolske, turistički najprivlačnije države u Europi, u kojoj je stanove i kuće kupilo oko 500 tisuća Britanaca.
Na kraju 2012., prosječna cijena kvadrata u Barceloni pala je na 2.034 eura, a u Madridu na 1.980 eura, ili za 30 do 35 posto u odnosu na vrhunac, prema statistici španjolske vlade. U Valenciji je prosječna cijena 1.100 eura, kao u Osijeku. U Toledu iznosi 1.006 eura, Sevilli 1.343, Granadi 1.150 eura, a u Malagi - središtu opjevane Coste del Sol - cijena se spustila na 1.548 eura po kvadratu, malo više nego u Rijeci.
Cijene stanova od početka krize najviše su se strmoglavile u Irskoj, za više od 50 posto, jer su se tamo i najviše napuhale, prema podacima S&P. U Italiji, koja prije krize nije imala stambenog buma, cijene su prošle četiri godine pale oko 11 posto. Od sredine prošle godine padaju i cijene stanova u Nizozemskoj i Francuskoj, otkako su zahvaćene recesijom. Samo u Njemačkoj, koju je kriza najmanje pogodila, vrijednost stanova, prema podacima S&P-a, podcijenjena je, pa su od 2009. poskupjeli više od 20 posto, a cijene im nastavljaju rasti.
