'Nužno je popraviti pojedine indikatore hrvatske konkurentnosti. U nekim indikatorima smo napredovali, ali ako se usporedimo sa Slovenijom, Češkom, Slovačkom ili Mađarskom, vidimo da te zemlje rastu brže od nas, što znači da postoji prostor napretka', poručio je Orešković.

Na kojim to područjima kaskamo za glavnim konkurentima i koje su glavne preporuke za napredak? Podsjetimo, prema najnovijem istraživanju Svjetske banke Hrvatska je na ljestvici Doing Business 2016. po lakoći poslovanja na 40. mjestu. U odnosu na godinu ranije skočili smo za 15 mjesta (sa 65. na 40.), ali najvećim dijelom zbog promjene metodologije, dok smo prema usporedivim podacima za tekuću i prethodnu godinu pali na globalnoj rang-listi za jedno mjesto (sa 39. na 40.).

Od 10 ocjenjivanih područja Hrvatska bilježi ispodprosječan rezultate u pet, prosječan rezultat u jednom, a u četiri područja smo iznad prosjeka usporedivih zemalja Srednje i Istočne Europe.

Najbolje stojimo u kategoriji međunarodne trgovine gdje bilježimo maksimalnih 100 bodova, a iznad prosjeka smo i po izvršenju ugovora (10. mjesto), zaštiti manjinskih dioničara ( 29. mjesto) i plaćanju poreza (38. mjesto).

Područja u kojima zaostajemo su uknjižba vlasništva (60. mjesto), dostupnost električne energije (66. mjesto), dostupnost kredita (70. mjesto), pokretanje poslovanja (83. mjesto) i izdavanje građevinskih dozvola, gdje zauzimamo 129. mjesto od 189 zemalja svijeta.

Prema izvještaju Svjetske banke, Hrvatska zaostaje za usporedivim zemljama prvenstveno jer je relativno skupa za poslovanje zbog visokih parafiskalnih i drugih administrativno određenih nameta u gospodarstvu te zbog niže razine učinkovitosti državne i lokalne birokracije.

Analitičari Hrvatske narodne banke izračunali su da bi se provođenjem nužnih reformi u problematičnim područjima Hrvatska mogla pomaknuti za 17 mjesta i relativno brzo dosegnuti 23. mjesto na globalnoj ljestvici poslovanja

Evo što su Svjetska banka i HNB preporučili kako bi se unaprijedila najosjetljivija područja koja pogoršavaju poslovnu klimu.

Jeftinije građevinske dozvole

U dobivanju građevinskih dozvola Hrvatska je daleko ispod prosjeka konkurentskih zemalja, a glavni su razlozi veći broj procedura i zamjetljivo viši troškovi izdavanja dozvola. Prema podacima Svjetske banke u Hrvatskoj je za ishodovanje građevinske dozvole potrebno ishodovati 19 dokumenata što iziskuje prosječno 128 dana, a troškovi dozvole dosežu 8,8 posto vrijednosti poslovne nekretnine.

Kako bismo se približili konkurenciji, ključno je smanjiti davanja koja se plaćaju prije početka radova. To se prije svega odnosi na vodne i komunalne doprinose koji u većini europskih zemalja ne postoje. Također, potrebno je dodatno pojednostaviti i ubrzati procedure što je moguće postići smanjivanjem broja suglasnosti potrebnih za dobivanje građevinske dozvole.

Brže pokretanje poslovanja

Kod pokretanja poslovanja Hrvatska i dalje zaostaje za konkurentskim zemljama Srednje i istočne Europe zbog većeg broja procedura i potrebnih dana za pokretanje poduzeća te višeg zahtjevanog minimalnog početnog kapitala. Prema podacima Svjetske banke za otvaranje poduzeća potrebno je osigurati sedam dozvola, a cijeli proces traje prosječno 12 dana.

Kako bi se ubrzala i pojednostavila procedura Svjetska banka predlaže ukidanje obveze izrade pečata pri osnivanju trgovačkog društva, ukidanje obveze uplate minimalnog temeljnog kapitala za društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i uvođenje elektroničkog potpisa za fizičke osobe. Također, potpuno osnivanje tvrtke trebalo bi se obavljati elektroničkim putem te uvesti jedinstvena platforma za izvansudsku registraciju poduzeća i to povezivanjem postupka osnivanja s postupkom upisa u registar poreznih obveznika te registre Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

Oživljavanje kreditne aktivnosti

U području dobivanja kredita ocjenjuje se pokrivenost, opseg i dostupnost podataka o kreditima te propisi o instrumentima osiguranja plaćanja i stečaju koji štite prava dužnika i vjerovnika. Kada je riječ o dostupnosti kredita potrebne su koordinirane mjere Vlade i HNB-a u smjeru oživljavanja kreditne aktivnosti, koje uključuju najavljene strukturne repo operacije HNB-a (kunsko kreditiranje banaka ispod tržišne cijene) te proaktivne i koordinirane mjere ekonomske politike prema poticanju restrukturiranja duga za perspektivna poduzeća (predstečajne nagodbe, pronalaženje strateških partnera) koja trenutačno nemaju odgovarajuću kreditnu sposobnost. Kako bi se unaprijedilo osiguranje plaćanja potrebno je ubrzati naplatu vjerovnika sudskim putem i izraditi moderni registar založnih prava na pokretnu imovinu.

Niža cijena priključka za električnu energiju

Na ovom području Hrvatska negativno odstupa od prosjeka zbog visokih troškova priključka za električnu energiju. Prema podacima Svjetske banke prosječni trošak priključka za električnu energiju premašuju tri prosječna dohotka po stanovniku, a za njegovo ishodovanje potrebno je pet dozvola što iziskuje prosječno 70 dana. Za pozitivan iskorak na ovom području HEP mora uskladiti svoje cijene s cijenama distributerskih kompanija u konkurentskim zemljama.

Jeftinija i brža uknjižba vlasništva

Kada je riječ o uknjižbi vlasništva nad nekretninama, u Hrvatskoj su troškovi uknjižbe dvostruko veći u odnosu na konkurentne zemlje. Prema podacima Svjetske banke oni dosežu pet posto vrijednosti nekretnine i potrebno ih je znatno reducirati. Hrvatska zaostaje i u duljini čekanja na uknjižbu (62 dana). Kako bi se pojednostavila i ubrzala procedura, Svjetska banka preporučuje premještanje postupka uknjižbe vlasništva izvan nadležnosti sudova te objedinjavanje funkcija zemljišnih knjiga i katastra