Marić je već prije najavljivao novo izdanje obveznica na domaćem tržištu početkom srpnja i da će tu transakciju vezati, između ostalog, uz strukturnu repo aukciju HNB-a, kako bi se prije svega bankama omogućilo participiranje u toj obveznici.

'Danas kreće taj proces u smislu samog poziva, a do kraja tjedna bi bila završena transakcija. Ja se nadam i vjerujem u uspjeh same transakcije, ali vidjet ćemo', izjavio je Marić uoči predstavljanja istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih jedinica u organizaciji Instituta za javne financije

Odgovarajući na upit novinara, kazao je da ne želi unaprijed komentirati uvjete zaduživanja, no da očekuje uspjeh tog izdanja u pogledu upisa i visine ukupne obveznice te da je na vrhu liste prioriteta cijena izdanja, za koju očekuje da će biti niža nego u odnosu na zaduživanje na početku godine.

Sredinom ožujka Ministarstvo financija izdalo je drugu tranšu obveznica s dospijećem 2026. godine, u iznosu od 4 milijarde kuna, čime je prošireno izdanje obveznica iz lanjskog prosinca. Zbog snažnog interesa investitora, koji je bio više od 2,5 puta iznad planiranog iznosa izdanja, tada su obveznice izdane po cijeni od 102,248 posto, uz prinos od 3,99 posto te minimalnu premiju od 2 bazna boda.

Marić je komentirao i najnovije podatke HNB-a o tome da je na kraju ožujka javni dug iznosio 288,3 milijarde kuna, što je za 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto manje nego godinu ranije i što je prvi međugodišnji pad javnoga duga otkad se podaci vode po usporedivoj metodologiji - od kraja 1999. godine.

Kako je istaknuo, najveći dio smanjivanja javnog duga rezultat je, između ostalog, pozitivnih tečajnih pomaka. Kako je naveo, oko tri četvrtine hrvatskog javnog duga je denominirano u stranoj valuti, poglavito u eurima, a kuna je u zadnjih 12 mjeseci u odnosu na euro i dolar blago aprecirala, pa je to imalo učinka.

'Kako god bilo, to je dobar pokazatelj jer od 1999. prvi puta imamo nominalno smanjivanje javnog duga, a ova je Vlada kao vrh prioriteta, uz zapošljavanje i gospodarski rast, predvidjela promjenu smjera kretanja javnog duga', rekao je Marić.

Podsjetio je da javni dug zadnjih godina ima stabilnu uzlaznu putanju, da je Vlada ove godine predvidjela proračunski deficit od 2,6 posto BDP-a, pri čemu i dalje stoji, te da bi se već ove godine, uz ispunjavanje i nekih drugih uvjeta iz proračuna, moglo vidjeti smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na razini cijele godine.

'To je izuzetno važno za same javne financije i kredibilitet javnih financija, naš odnos s financijskim institucijama i rejting agencijama, a to u konačnici utječe i na smanjivanje cjene zaduživanja kako države, tako i poduzetnika i građana', kazao je Marić.

Na upit očekuje li na jesen probleme jer se mnogi projekti oslanjaju na stavljanje državne imovine u funkciju i novac iz EU fondova, a to sad stoji, istaknuo je da smatra kako, bez obzira na tehničku Vladu i prijevremene izbore, država ne smije stati.

Što se tiče EU fondova, 'u tom dijelu nema alternative i moramo nastaviti raditi kako bi se sva predviđena sredstva do kraja godine povukla, a u isto vrijeme da se nastavi raditi na ugovaranju za godine koje dolaze', zaključio je Marić.