Na okruglom stolu govorili su Domagoj Ivan Milošević (HDZ), Josip Budimir (HSLS), Ljiljana Katičić (ORaH), Ljubo Jurčić (Novi val) i Radimir Čačić (Narodna stranka – reformisti).

'Program nije bajka!'

Milošević je govorio o HDZ-ovu programu predstavljenome u četvrtak. 'Taj program nije bajka', rekao je. 'Jutros smo slušali bajku o tome kako je sve divno i krasno nakon četiri godine mandata ove Vlade. Reći ću bolnu činjenicu da smo na dnu Europske unije. Nismo ni brzi ni fleksibilni, osim kad su u pitanju promjene zakona i pravila, a to ne bismo smjeli biti', pojasnio je.

Kazao je da će HDZ dati iskrenu podršku privatnu sektoru. Navodno postoje mnogi alati za podršku privatnicima, međutim nije išao u detalje jer bi mu to 'oduzelo sat vremena'. Za Miloševića su važni i reforma javnog sektora, povlačenje novca iz fondova Europske unije i porezno rasterećenje.

Budimir se osvrnuo na javni dug i novac koji se gubi plaćanjem kamata. 'Država je neodgovorna i, iako nema novca, nepotrebno kupuje stvari. Penalizira se privatni sektor kojim se financiraju potrebe države. Trošimo prekomjerno, a ta potrošnja ne završava u investicijama, to je najgori dio.'

Čačić: Svi prepisuju programe

Čačić je pak komentirao programe drugih političkih stranaka, nazvavši ih listama lijepih želja. 'Karamarkov govor je pisan tako da ga se ne da napasti', primijetio je. Detalj koji ga smeta, priznaje, to je što svi imaju prepisane programe, a nema nikoga tko bi nešto napravio. Upitao se i gdje je SDP-ov ekonomski program, od kojeg su izgleda svi digli ruke.

Uslijedila je Miloševićeva replika te je ustvrdio da je Karamarko u govoru samo dao naznake HDZ-ova gospodarskog programa, a nakon nekoliko minuta prepucavanja na relaciji Čačić-Milošević do riječi je došao i Jurčić, prisjetivši se početaka gospodarske krize i kao glavni problem identificirao tečaj kune:

'Kad smo najavljivali krizu, ja sam bio u savjetu Vlade i govorio sam da će pasti turizam. Što se tiče izvoza, situacija je bila slična. Temeljni problem je tečaj kune koji je određen 1993. vezanjem tečaja za njemačku marku. To je bio udar na hrvatsko gospodarstvo. Drugi veliki problem je struktura investicija - samo 12 posto investicija otišlo je u prerađivačku industriju.'

Izlaz iz situacije vidi u politici povećanja proizvodnje finalnih proizvoda i reformi monetarnog sustava, koliko god ona bila teška.

Katičić: Moramo provesti reforme

OraH identificira tri ključna problema – slabo upravljanje javnim poduzećima, kao i prirodnim dobrima te lošu regulativu za malo i srednje poduzetništvo. 'Moramo provesti reforme', zaključila je Katičić i dodala da njezina stranka nije za politiku štednje, već za politiku razvoja.