Kalifornija već duže vrijeme proživljava stambenu krizu, naročito u San Franciscu, u kojem broj beskućnika alarmantno raste. Najbogatija američka savezna država trenutno broji 130.000 ljudi bez krova nad glavom, među kojima su barem 35.000 kronični beskućnici koji žive na ulici više od godinu dana, pod šatorima ili u parkovima. San Francisco pak ima 74 milijardera, najviše u svijetu nakon New Yorka i Hong Konga, ali i 10.000 beskućnika, najviše u Sjedinjenim Državama u odnosu na broj građana, 30 posto više nego 2017. godine.

Problem nisu samo beskućnici, nego i građani poput učitelja, sveučilišnih profesora, policajaca, medicinara, vatrogasaca... jer, bez obzira na pristojne plaće, ne mogu zaraditi dovoljno za 4500 dolara prosječne najamnine za dvosobni stan u San Franciscu. Mjesečno, dakako. U Kaliforniji trenutno nedostaje milijun i pol stanova za najmoprimce s nižim prihodima.

IT divovi Silicijske doline zbog toga su velikodušno odlučili pomoći.

Apple je prošlog tjedna objavio da u tu svrhu namjerava žrtvovati 2,5 milijardi dolara, što njegov izvršni direktor Tim Cook objašnjava riječima: 'Dostupno stanovanje znači stabilnost i dostojanstvo, sigurnost i ponos. Bez toga smo na putu neodrživosti i Apple je posvećen tome da bude dio rješenja tog problema.'

Za Appleom je požurio Facebook s milijardu dolara. Multinacionalka Wells Fargo za pružanje financijskih usluga također obećava milijardu, kao i Google, koji tim novcem planira izgraditi 20.000 stanova za siromašne. Microsoft je obećao 500 milijuna dolara za rješavanje stambene krize u Seattleu, u kojem mu je sjedište, dok se Amazon, sa sjedištem u istom gradu, isprsio sa skromnih osam milijuna.

S 200 milijuna dolara pridružuje im se Kaiser Permanente, američki konzorcij za pružanje zdravstvenih usluga sa sjedištem u Oaklandu, na rubu San Francisca, a kralj interneta Marc Benioff sa suprugom Lynne ulaže desetke milijuna dolara u istraživanje beskućništva i subvencioniranje najamnina najugroženijim građanima.

Njihova velikodušnost za svaku je pohvalu. Brojke su doista fantastične, ali su ipak običan sitniš u odnosu na njihove godišnje prihode. S 46,9 milijuna prodanih pametnih telefona u svijetu samo u zadnjem tromjesečju prošle godine, Apple se pohvalio s rekordnih 265,6 milijardi godišnjeg prihoda. Microsoftu je prošlogodišnji prihod bio 125,8, Amazonu 232,9 milijardi dolara. Google svake minute u svijetu zaradi nevjerojatnih 105.000 dolara, ukupno 136 milijardi prošle godine. Kada plovite Facebookom, sjetite se da ta društvena mreža na svakom korisniku u svijetu, pa i na nama u Hrvatskoj, godišnje zaradi 25 dolara (168 kuna), dovoljno za 55,8 milijardi godišnjeg prihoda!

Taj silan novac slijeva se u Silicijsku dolinu, a nema grada kao što je San Francisco u kojem je jedna industrija privukla toliko superbogatih, bogatih ili barem dobrostojećih radnika te dominira lokalnom ekonomijom. Grad koji su izgradile aplikacije sjedi na gejziru novca, postavši središte IT milijardera, a Silicijska dolina je 'crna rupa' koja ga usisava sa svih strana svijeta.

Još prije šezdesetak godina San Francisco bio je izrazito industrijski grad, pun radničke klase koju su uglavnom činile šarolike etničke skupine. Da očuvaju zdravlje građana, gradske vlasti strogo su ograničile industrijske zone od stambenih i poslovnih, a uz to su donijele propis po kojemu zgrade u rezidencijalnim četvrtima ne smiju biti više od 12,2 metra, onemogućivši gradnju stambenih nebodera, čime bi se znatno pojačao stambeni fond.

Kada je prljavu zamijenila čista IT industrija, u Silicijsku dolinu i San Francisco nagrnule su stotine tisuća informatičkih stručnjaka iz cijelog svijeta, a oni su negdje morali stanovati. No dok se digitalni prostor činio beskonačnim, grad je imao izuzetno ograničenu ponudu stanova i kuća, toliko ograničenu da se prosječna cijena kuće prošle godine popela na 1,3 milijuna dolara. Visokoobrazovani bijelci iz Googlea, Applea, Salesforcea, Facebooka i LinkedIna digli su cijene troškova života i nekretnina u nebo te potpuno istisnuli starosjedioce iz grada, velike IT kompanije pokupovale su zadnje četvorne metre industrijskih i poslovnih zona, a cijena zemlje postala je dominantno političko pitanje. Stari stanovnici iz radničkih četvrti istisnuti su iz svojih domova, a oni su doživjeli temeljit makeover i pretvoreni su u luksuzne stanove, toliko skupe da ih mogu podnijeti samo zaposlenici Applea, Facebooka i Googlea, jer stanarina guta do 40 posto prosječnog prihoda. Tako su 51 posto kupaca softveraši, a više od 1000 zainteresirano ih je za kupnju kuća skupljih od tri milijuna dolara.

Iz grada stoga odlaze pripadnici nekih važnih profesija, pa da ih zaustavi, Facebook velikodušno donira 25 milijuna dolara za gradnju 120 stanova u Palo Altu namijenjenih učiteljima. Od onih 2,5 milijardi Apple namjerava znatan dio uložiti u rješavanje stambenog pitanja 'ugroženim skupinama', u koje ubraja učitelje i veterane, a beskućnicima je namijenio 50 milijuna. Microsoft je dio donacije, uz ono što je namijenio svojem pomoćnom osoblju poput čistača ili kuhara u kantinama, također obećao učiteljima i vatrogascima koji Kaliforniju nekoliko puta godišnje spašavaju od vatrenih stihija.

Ako Google, Apple i Facebook i ispune obećanja, to u San Franciscu i okolici neće riješiti problem stanovanja, tim više što je država od 2015. osigurala samo 308 stambenih jedinica na 1000 stanovnika, zbog čega Kalifornija ima 3,5 milijuna manje domova nego što je potrebno stanovništvu.

I dok Andrew Aurand, potpredsjednik Nacionalne koalicije za stanovanje s niskim dohotkom, hvali 'vrlo potreban i cijenjen' doprinos velikih igrača Silicijske doline, senator i demokratski kandidat na predsjedničkim izborima Bernie Sanders njihovu velikodušnost naziva 'bacanjem novčića' za rješavanje problema koji su sami stvorili.

Pravi razlog doniranja? Kalifornijski Cronicle piše da Googleu treba 93.000 četvornih metara novog poslovnog prostora za 6000 dodatnih zaposlenika, što znači novi pritisak na grad, pa gradske oce treba udobrovoljiti. Microsoftova donacija dolazi ni godinu dana nakon što je Amazon blokirao novi porez velikim tvrtkama u Seattleu namijenjen rješavanju problema beskućnika i izgradnji povoljnijeg smještaja, pod izgovorom da to destimulira otvaranje novih radnih mjesta. Donacija je očito puno jeftinija od plaćanja poreza.

Appleovu najavu o 2,5 milijardi Sanders naziva dimnom zavjesom koja pokriva činjenicu da su takvi najviše pridonijeli stvaranju problema, a sada se predstavljaju dobročiniteljima. Podsjećajući na to da te tvrtke više nego spretno migolje kroz porezne obveze, Sanders kaže kako se 'u rješavanju kalifornijske krize stambenih kvadrata ne možete oslanjati na utajivače poreza na dobit'.