'Ako bitcoin ne postane općeprihvaćeno sredstvo plaćanja, njegova stvarna vrijednost može biti nula', smatra James Faucette, analitičar investicijske banke Morgan Stanley.

U dijelu analitičkog pregleda pod naslovom 'Pokušaji vrednovanja bitcoina' Faucette opisuje zašto je teško odrediti vrijednost ovoj popularnoj kriptovaluti.

Problemi proizlaze iz toga što bitcoin ne posjeduje bitna obilježja klasičnih valuta ili zlata, a kao platni sustav ima velike nedostatke.

Bitcoin se ne može vrednovati kao dolar ili euro jer ne postoji kamatna stopa povezana s tom kriptovalutom. Drugim riječima, štednja u bitcoinu ne donosi nikakvu kamatu.

Faucette smatra da bi se bitcoin možda mogao tretirati kao 'digitalno zlato' s obzirom na to da ga ulagači doživljavaju kao neku vrstu 'čuvara vrijednosti'. Međutim, u usporedbi sa zlatom, koje se koristi u elektroničkoj industriji i izradi nakita, bitcoin nema uporabnu vrijednost, ističe Faucette.

Je li bitcoin platni sustav poput Pay Pala ili Vise? Jest, ali ga je po efikasnosti teško uspoređivati s tim sustavima jer su oni puno brži i efikasniji.  

Putem Vise se dnevno realizira 17 milijardi dolara prometa, a s bitcoinom se ostvari tek 300 milijuna dolara, ističe Faucette.  Kao argument da bitcoin nije zaživo kao sredstvo plaćanja u e-trgovini navodi da su u 2017. samo tri od 500 najvećih e-trgovina prihvaćale bitcoin. To je manje nego 2016., kada je pet velikih e-trgovaca bilo sklono bitcoinu.

'Ako nitko ne prihvaća tehnologiju plaćanja, onda bi njezina vrijednost mogla bila nula', zaključuje Faucette.  Pritom napominje da, čak i ako propadne kao sredstvo plaćanja, bitcoin može održavati vrijednost dok god je zamjenjiv za druge valute.    

Zbog navedenih teškoća u procjeni vrijednosti, analitičar Morgan Stanleyja klijentima ne daje konkretnu preporuku niti ciljanu cijenu za ovu popularnu kriptovalutu.

'Cijena ovisi o strasti entuzijasta' 

I kolumnistica Bloomberga Megan McArdle u svom pokušaju određivanja vrijednosti bitcoina dolazi do sličnog zaključka. Prema njezinu mišljenju, bitcoin ima samo kolekcionarsku vrijednost i njegova cijena ovisi o strasti entuzijasta opsjednutih tom kriptovalutom.

'Bitcoin tržište je pomalo čudno. Trenutno se sastoji od relativno malog broja teških entuzijasta. Niz tih entuzijasta rade u medijima ili Silicijskoj dolini pa njihova fiksacija dobiva više pozornosti od, recimo, tržišta za Hummelove figurice', ističe u svojoj kolumni.

Kao i Faucette, ona pokušava odgovoriti na pitanje 'koja je upotrebna vrijednost bitcoina', uspoređujući ga sa drugim vlautama i platnim sustavima.

'Ako je bitcoin doista platni sustav, konkurirat će Visi, PayPalu bankovnom ili nekom drugom sustavu cirkulacije novca. Ako je novac, konkurirat će dolaru, euru i jenu', navodi McArdle te zaključuje da bitcoin ipak ima više šanse kao platni sustav.

Međutim, u usporedbi sa Visom, Mastercardom i drugim globalnim sustavima plaćanja, bitcoin je inferioran.

Da bi bitcoin ozbiljno konkurirao kao sustav plaćanja, mora ponuditi iste prednosti koje ima Visa ili Matercard: brz transfer novca, mogućnost obrade velikog broja transakcija, zaštitu od krađe i to sve uz razumno nisku naknadu.

U svim navedenim karakteristikama bitcoin se ni izbliza ne može mjeriti s afirmiranim sustavima plaćanja.

'Jedina prednost veća privatnost' 

'Jedina prednost bitcoina u odnosu na kreditne kartice je veća privatnost', smatra McArdle.

Direktor investicijske banke J. P. Morgan Jamie Dimon pak, bez ustručavanja, maniju za bitcoinom naziva prijevarom stoljeća.

Astronomski rast njegove vrijednosti za njega je školski primjer financijskog mjehura usporedivog s nizozemskom ‘tulipanskom manijom’ iz 17. stoljeća, kada su spekulacije podigle cijenu jednog cvijeta na vrijednost desetogodišnje plaće stručnog radnika, da bi ubrzo pala u bescjenje.

Inače, cijena bitcoina tijekom ovoga tjedna se donekle oporavila nakon oštrog predbožićnog pada i trenutno se drži na oko 14.000 dolara.