Naglasio je odgovornost cijelog privatnog sektora, koji sam nije našao rješenje za problem nelikvidnosti pa je država morala intervenirati. 'Treba nam promjena ponašanja. Vjerovnici i dužnici moraju sudjelovati zajedno u osposobljavanju dužnika, a ti procesi moraju biti ubrzani', rekao je Linić.

Kao goruće probleme s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo naveo je krivo usmjerena ulaganja i nisku kapitalizaciju privatnih tvrtki. 'Najveće dubioze u Hrvatskoj stvorene su u nekretninskom biznisu. Tvrtke koje su imale višak novca masovno su se upuštale u nekretninski biznis i to 2008. kada je svijet već napuštao taj biznis', rekao je Linić dodajući da se radi o potpuno krivo usmjerenim ulaganjima koja su na kraju ugrozila osnovnu djelatnost.

S obzirom na razmjere navedenog problema, Linić je najavio nova rješenja za višak nekretnina o kojima razgovara s bankama. Izrazio je zadovoljstvo podrškom svih ključnih sudionika Vladinom programu predstečajnih nagodbi. 'Očekivali smo puno veći problem, ali nakon dva mjeseca vidimo da se sve svodi na 3.000 do 4.000 pravnih subjekata koji imaju imovinu i zaposlene. To je veliki problem, ali u četiri mjeseca se može rješiti', optimističan je ministar najavljujuć dodatni kapital potreban za restrukturiranje tvrtki u predstečajnim nagodbama.

'Osim fondova gospodarske suradnje na inicijativu Zagrebačke banke krenuli smo u osnivanje novog fonda u koji će ući i sredstva Europske banke za obnovu i razvoj', otkrio je Linić.

Pohvalio je banke koje su spremne na otpise potraživanja do 40 posto, ali je istovremeno upozorio vlasnike tvrtki da će morati pristati na smanjenje vlasničkog udjela u nekim slučajevima i ispod 25 posto.

Upozorio je i gorući problem niske kapitaliziranosti koja onemogućuje tvrtkama pristup bankarskom kapitalu. 'To se mora riješiti. Udio kapitala kod nekih velikih tvrtki pao je ispod 10 posto. Tu je najveća moguća odgovornost na vlasnicima i Upravama tvrtki', poručio je ministar financija.

Konzultant Vladimir Preveden govorio je o problemu niske konkurentnosti i učinkovitosti hrvatskih poduzetnika. Ukazao je na potrebu sveobuhvatnog, a ne samo financijskog restrukturiranja kako bi se pronašao model za opstanak poduzeća koja su se našla u problemima. Pritom je upozorio na nisku inovativnost hrvatskih poduzetnika i njihovu preveliku orijentiranost na regiju