U Vladinom Programu gospodarskog oporavka nema ničega novog i još neviđenog, to su poznate ekonomske mjere napisane tako da budu primjenjive na našu realnost i s ciljem da poboljšaju život u Hrvatskoj, a dok god netko ne izađe s alternativnim programom neka ne ruši ovaj postojeći, istaknuo je Borislav Škegro, jedan od autora Programa na javnom predavanju mjesečnika Banka održanom u utorak u zagrebačkom Profil Megastoreu.

U pogledu nezaposlenosti Hrvatska ima specifične probleme, a to je niska stopa participacije aktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji i unutar toga njihova niska stopa zaposlenosti. Osnovno je pitanje budućeg razvitka Hrvatske kako neaktivno stanovništvo, bilo da je riječ o prijevremenim umirovljenicima ili onima koji primaju neke druge beneficije, vratiti u radnu snagu, a to je suprotno od onoga što je bila dominantna politička mantra od kraja rata, kazao je Škegro.

Naglasio je da bi svaki vladajući političar trebao biti u stanju reći 'ima novca, ali ga ne mogu dati jer imamo neke druge prioritete'. Ipak, još od kraja devedesetih pa sve donedavno bila je suprotna situacija, odnosno utrka u obećavanju prava. Zbog toga sada, smatra premijerkin savjetnik, i nema ničega logičnijeg od ovakve strukture vanjskog i javnog duga, kao i svih drugih problema, poput nezaposlenosti koja je rezultat ukupnih politika i ukupnog sustava vrijednosti koji je prevladavao u društvu.

Trenutačno je 84 posto proračuna fiksirano, a 16 posto manevarski prostor. Program ide za tim da na neki način učini varijabilnim i tih 84 posto. Jedna je od važnijih mjera koju napominje i koja bi trebala zaživjeti u roku 2 godine zakon o fiskalnoj stabilnosti - njime bi se na učinkovit način spriječilo napuhavanje javne potrošnje koja se odvija kroz utakmicu interesnih skupina u parlamentu i traženje sve veće i veće potrošnje.

Ono po čemu će se Program ocjenjivati na kraju bit će njegovi rezultati koji će ovisiti o primjeni. 'Ta primjena, naravno, u velikoj mjeri ovisi, neću reći o političkoj volji, ona definitivno postoji kod predsjednice Vlade i tu nema povratka. Vlada je dala dovoljno izjava kojima je svoju političku sudbinu, barem na kratki rok, povezala s uspješnošću provođenja Programa.' U tom provođenju aktivnu će ulogu imati Sabor (gdje će se morati mijenjati cijeli niz zakona), a osim malih tehničkih dijelova bit će i težih izmjena, tamo gdje će se morati zadirati u postojeća prava, gdje će se morati smanjivati ta prava ili ukidati, tu će biti otpora, napominje premijerkin savjetnik.

Program je napisan na neobičan način i to ne slučajno - alternativa je bila napisati 200 stranica visokoumnoga teksta, ponavljati već sto puta napisane i prepisane stvari i na kraju izlistati nekakav popis mjera, objašnjava Škegro intencije Vladinih savjetnika.

'Mi smo se odlučili ići obrnuto, znajući da u današnje vrijeme nitko nema strpljenja, ili ga imaju samo rijetki, pročitati bilo koji tekst duži od desetak ili dvadeset stranica. Znači, prvi je razlog bio sastaviti to u najkompaktnijoj mogućoj formi, a drugi je na neki način sugerirati na ono što piše u prvih deset stranica i da ljude to počne zanimati', rekao je Škegro. Njemu je početak najvažniji dio Programa, gdje su na jezgrovit način izlistani osnovni problemi hrvatskog gospodarstva.

'Ti problemi nisu od Sanaderove, Račanove, Matešine ili Valentićeve vlade, to su problemi koji imaju jako dugu povijest, neki od njih sežu duboko u doba socijalizma, pa i ranije. Što će reći da bilo koji ozbiljan program, koji ima ambiciju da stvarno promijeni dio stvari, mora najprije pošteno reći kakvo mi to gospodarstvo imamo, u kakvom društvenom okruženju i s kojim prevladavajućim sustavom vrijednosti živimo', naglasio je Škegro na javnom predavanju Banke.