'Tvrtke u Hrvatskoj plaćaju hrpu vanporeznih davanja kakvih nema nigdje. Kad se strani investitor s tim susretne, on u čudu gleda i ne razumije o čemu se radi. Kod nas se plaća i naknada za zrak! Zbog toga je neozbiljno paušalno predlagati uvođenje novih poreznih opterećenja', kaže Ivan Miloloža, predsjednik Uprave i vlasnik Munje, komentirajući prijedlog HDZ-ovca Gorana Marića da se velikim tvrtkama uvede porez na dobit od 40 posto
Saborski zastupnik vladajuće stranke Marić u izjavi za Večernji list istaknuo je da su u posljednjih deset godina tvrtke i banke isplatile 270 milijardi kuna neto dobiti, od čega je dobit velikih sustava bila 200 milijardi kuna.
'Njih se trebalo dodatno oporezivati i sada ne bismo izgubili nijedno radno mjesto', tvrdi Marić.
Njegov prijedlog je povećanje stope poreza na neto dobit za velike sustave sa 20 na 40 posto. To ne bi, smatra, smanjilo gospodarsku aktivnost, ali bi znatno povećalo prihode proračuna i pridonijelo, na tragu globalne inicijative da bogati trebaju plaćati više poreza, pravednosti hrvatskog poreznog sustava.
Miloloža s druge strane upozorava da vrijeme krize nije najbolji trenutak za dodatno opterećenje gospodarstva već bi se trebalo raditi na kvalitetnom poreznom sustavu koji bi poticao gospodarstvenike na refinanciranje dobiti
Marićeva ideja da se napravi razlika između velikih i malih uzimajući u obzir visinu godišnjeg prihoda za Miloložu je opasna jer bi mogla stimulirati na nerad odnosno da tvrtke prikazuju iskrivljene poslovne rezultate.
'Ako stavite granicu od 50 milijuna kuna godišnjeg prihoda, tvrtke će naći način da to zaobiđu, možda će nastaviti djelatnost preko neke druge kompanije. Postojeći porezni sustav je loš i to dokazuje veliki udio sive ekonomije. Zbog toga morate raditi na stimuliranju investitora na ulaganje, a ne ga tjerati da plaća nešto što će on vrlo lako izbjeći', ističe Miloloža.
Direktor HUP-a Davor Majetić upozorava da bi eventualno povećanje poreza na dobit za velike kompanije moglo dovesti do kontraefekta. Padom profitabilnosti tvrtke bi išle za povećanjem efikasnosti što znači smanjenje radne snage.
'Ključ svega je da ne možete gurati samo jednu stvar, u ovom slučaju poreznu reformu, zanemarujući ostale. Reformu je potrebno provesti istovremeno na više razina jer samo jedna mjera možda kratkoročno donese boljitak, ali dugoročno ništa neće promijeniti', ističe Majetić.
Marićev prijedlog o jačem oporezivanju velikih tvrtki i banaka odnosno bogatih razlikuje se od dosadašnje HDZ-ove porezne politike. Vladajuća stranka zasad je ostala samo na najavama uvođenja poreza na jahte i vikendice, ali od tog se odustalo prvenstveno zbog toga što to i nije najpopularniji potez u izbornoj godini.
