Gradski i općinski čelnici dugo su se opirali objavljivanju detalja o trošenju novca. No brojne afere, pritisak javnosti, ali i promjene zakonske regulative utjecali su na podizanje transparentnosti izvještavanja o lokalnim financijama. Danas većina gradova i općina javno objavljuje ključne dokumente s proračunskim informacijama, a neki su otišli i korak dalje te građanima prikazuju sve račune koji se plaćaju iz njihove blagajne
Uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije omogućuje građanima da se angažiraju i utječu na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava. Na taj način povećava se odgovornost gradskih čelnika i smanjuje mogućnost koruptivnih radnji.
Da su gradovi i općine sve agilniji u otkrivanju ‘proračunskih tajni’, potvrđuju i rezultati istraživanja Instituta za javne financije, koji prati promjene u proračunskom izvještavanju.
vezane vijesti
Prema istraživanju provedenom od studenog 2019. do travnja 2020., prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica izražena brojem proračunskih dokumenata objavljenih na njihovim web stranicama od mogućih 5, iznosi 4,1. To je znatno poboljšanje u odnosu na 2015., kada je iznosila prosječnih 1,8.
Prosječno najtransparentniji gradovi su u Brodsko-posavskoj i Istarskoj (5) te Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj (4,9), a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj (3,6) i Koprivničko-križevačkoj županiji (3,7).
Premda su prosječni rezultati iz godine u godinu sve bolji, još uvijek se njih oko 20 posto ne pridržava čak ni zakonom propisane objave sva tri dokumenata, a 41 posto ne slijedi preporuku Ministarstva financija i ne objavljuje dodatne dokumente.
U Institutu za javne financije ističu da sama objava dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, no smatra se prvim korakom ka višim razinama transparentnosti, neophodnim za sudjelovanje građana u proračunskom procesu i kontroli prikupljanja i trošenja javnih sredstava.
Sve je više gradova i općina koji pružaju građanima i više od osnovnih informacija o financijama propisanih zakonom. Tako su pojedini gradski čelnici odlučili javno objavljivati sve račune koji se plaćaju iz gradske blagajne.
Među prvima je taj korak napravio Dario Hrebak, gradonačelnik Bjelovara, koji je sredinom 2019. uveo besplatnu aplikaciju putem koje svi građani imaju uvid u isplate iz proračuna, uključujući isplate pravnim i fizičkim osobama, kao i troškove poput, primjerice, dnevnica svih zaposlenika grada.
Dobar primjer je i Sveta Nedelja, otprije poznata po poreznom rasterećenju i privlačenju brojnih uspješnih poduzetnika. Prošle godine ovaj grad uveo je Registar javne nabave, dostupan na službenoj web stranici, koji omogućuje potpun uvid u ugovore, narudžbenice i fakture, čak i one do 20.000 kuna, koje nisu predmet javne nabave.
Lani je i Split aplikacijom iTransparentnost omogućio uvid u proračunske isplate. U pripremi je i platforma za participativno budžetiranje Moj proračun, preko koje će Splićani moći online predlagati na koji način i kamo treba usmjeriti sredstva u proračunu za iduću godinu.
Na detaljno razotkrivanje proračunske potrošnje odlučili su se i u nekim manjim gradovima, poput Vrgorca, Omiša, Primoštena, Zlatara, Kastava i Pregrade.
Nema sumnje da je objava svih računa najbolji način sprečavanja pogodovanja, korupcije, stranačkog kadroviranja i drugih zlouporaba javnog novca.
Izmjenama Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi objava pregleda potrošnje postala je od početka ove godine i zakonska obveza. Naime u zakon je uvedena odredba po kojoj su općine, gradovi i županije dužni javno objaviti informacije o trošenju proračunskih sredstava na svojim mrežnim stranicama tako da one budu lako dostupne i pretražive.
Ova važna izmjena jasna je poruka lokalnim čelnicima koji pobijede na predstojećim lokalnim izborima da će imati manje prostora za namještanje natječaja i druge muljaže s javnim novcem.
