Takva porezna politika urodila je plodom i prošle su godine električni automobili činili 54 posto prodaje, što je svjetski rekord. U 2019. njihov je udio u prodaji iznosio 42 posto, a pred deset godina samo jedan posto. Porezni poticaji za električne automobile donose i velike troškove za proračun, koje vladajuća koalicija desnog centra procjenjuje na 19,2 milijarde norveških kruna (2,32 mlrd dolara) izgubljenog prihoda u 2020. odnosno oko 250.000 kruna u prosjeku za svaki prodani automobil.

Što je automobil skuplji, to su veći porez na promet i drugi nameti kojih se država odrekla, a to znači da se najizdašnije subvencioniraju kućanstva s visokim primanjima, uz paralelno povećanje troškova smanjenja emisije ugljika, ističe MMF.

"Norveška bi mogla bolje ciljati porezne poticaje kako bi povećala njihov utjecaj na okoliš", zaključuju ekonomisti MMF-a.

Sugeriraju da se građanima ponude poticaji za uništavanje automobila s benzinskim i dizelskim motorom nakon kupnje električnih modela. Vlada bi mogla razmisliti i o povećanju poreza na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem, dodaju.

Prijedlozi bi mogli naići na dobar odjek među oporbom lijevog centra, koja vodi u anketama uoči parlamentarnih izbora, zakazanih u rujnu, napominje Reuters.

Norveški laburisti i ostale stranke lijevog centra podupiru zabranu prodaje benzinaca i dizelaša od 2025. godine, ali zagovaraju oporezivanje dijela cijene električnih automobila skupljih od 600.000 kruna.

Najjeftiniji model električnog Porschea košta 758.000 kruna, dok se cijene luksuznih modela kreće oko 1,7 milijuna kruna, navodi Reuters podatke s internetske stranice te kompanije.