Svoje žito izvozimo jeftino, a potom brašno od tog istog žita uvozimo četiri puta skuplje, poručuju hrvatski poljoprivrednici u trenutku kada je cijena žitarica porasla u cijelom svijetu. Jedan je to od razloga poskupljenja cijene kruha koja bi se ipak mogla kontrolirati da naši mlinovi za proizvodnju brašna nisu mahom ugašeni. Građani već dobrano osjećaju to poskupljenje kruha
U Hrvatskoj se od hrvatskog žita ne radi brašno, sekundardna proizvodnja je izostala, izvještava reporter Dnevnika Nove TV Tin Kovačić. Mlinovi bi se možda i ponovno pokrenuli, ali vlasnici su se ipak okrenuli proizvodnji samo osnovne sirovine jer, kako kažu, tržište nije uređeno kako bi štitilo domaćeg prerađivača.
vezane vijesti
'Trgovački centri uvjetuju da platiš policu, pa onda raznorazni ugovori, ako se roba ne proda, vrate ti i što je najvažnije - cijena. Oni na našim proizvodima zarađuju duplo. Primjer, ako ćemo mi njima prodavati brašno za tri kune, oni će ga staviti na policu za šest', rekao je za Dnevnik Nove TV Marijan Ivković, poljoprivrednik i vlasnik zatvorene mlinare.
Slabija žetva u Americi i Europskoj uniji, suša u Argentini, rat Rusije i Ukrajine razlozi su porasta međunarodne cijene žitarica za 3,5 posto, a kukuruza za 4,3 posto. Vlada RH je kao mjeru zaštite zamrznula cijene za 30 prehrambenih proizvoda, među njima i brašna. No kruh već poskupljuje, a očekuje se da će mu cijena još rasti.
'Nije se moglo utjecati na sve ono što utječe na formiranje cijene finalnog proizvoda, a to je u ovom slučaju kruh. Dakle, cijene energenata su i dalje u porastu. Također i transporta i one značajno utječu na formiranje cijene kruha na policama', rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede.
