Najteže posljedice epidemije koronavirusa zasad trpe mali i mikropoduzetnici te obrtnici uslužnih djelatnosti. Posla za ljude poput vozača, turističkih vodiča i malih trgovaca preprodavača jednostavno nema, pa su oni već dobro stegnuli remen, a oni koji su i zaposlili pokojeg radnika sada razmišljaju o otkazima
Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Hrvatska gospodarska komora provele su ankete među svojim članstvom koje pokazuju da oko dvije trećine njihovih članova već osjeća posljedice epidemije koronavirusa te su zazvali pomoć države od koje traže odgodu plaćanja poreza i doprinosa (što će im biti uslišeno), a traže i hitne kredite za likvidnost te mogućnost moratorija na njihovu otplatu.
U Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika ističu kako su pogođeni slovenskom zabranom tranzitnog teretnog prometa iz Italije te pozivaju na ubrzanje graničnih kontrola. Slovenija je od petka zabranila ulaz teretnih vozila iz Italije, a što se odnosi samo na ona teretna vozila kojima ciljna destinacija nije u Sloveniji, nego ju prelaze u tranzitu. Drvoprerađivački sektor se još krajem prošle godine susreo sa stagnacijom i blagim padom, a topla zima i pojava koronavirusa uzrokovali su niz problema i ubrzali pojavu ozbiljne krize koja se odražava povećanjem zaliha, otkazivanjem narudžbi te posljedično smanjenom likvidnosti. Pitali smo stoga obje strukovne komore što poručuju svojim članovima i kako zaustaviti poguban trend otkazivanja ugovora o radu koji se širi puno brže od virusa.
vezane vijesti
U HOK-u smatraju da će posljedice pandemije biti sve teže, proporcionalno njezinom trajanju i širenju.
'Nažalost, obrtnici, mala i mikropoduzeća već osjećaju negativne posljedice. Zbog toga smo i izradili popis konkretnih mjera koje će, kako smo i isticali, pomoći upravo takvim obrtima. Naglašavamo da su oni najugroženiji i pomoć da opstanu im je najpotrebnija', kažu nam.
Što se tiče mjera koje poslodavci mogu poduzeti, to su svakako preraspodjela radnog vremena, uvođenje smjenskog rada, rada od kuće i slično, pa čak i godišnji odmori.
'Teško je dati univerzalan savjet o onome što je najbolje učiniti jer je situacija svakog trena drugačija, a i različiti su uvjeti od djelatnosti do djelatnosti i u pojedinim područjima', dodaju.
Predlažu i niz mjera koje se tiču olakšica u financijskom smislu za gospodarstvenike pogođene posljedicama pandemije, a one se velikim dijelom odnose na pomoć radi očuvanja radnih mjesta prilagođavanjem mjera HZZ-a za poduzetnike u teškoćama, odgodom plaćanja te nekažnjavanjem za kašnjenje i nezaračunavanjem kamata na zakašnjele uplate poreza i doprinosa, ali i osnivanjem fonda za obrtna sredstva i pomoć pri isplati neto plaća, a ako bude trebalo, i posebnim zakonom o mjerama očuvanja radnih mjesta.
'U Hrvatskoj obrtničkoj komori stajališta smo da gospodarski život i opskrba namirnicama nikako ne smiju stati. Svjesni smo ozbiljnosti situacije, teških odluka koje su na Vladi RH i Kriznom stožeru kako bi se zaštitili život i zdravlje građana, pa se i sami iz sata u sat prilagođavamo novonastalim uvjetima uz obavezno praćenje i pridržavanje uputa mjerodavnih službi, što možemo savjetovati svim obrtnicima. Na našim internetskim stranicama redovito prenosimo sve obavijesti istih u rubrici Koronavirus – Novosti i pozivamo obrtnike da se jave na adresu elektroničke pošte korona@hok.hr ako imaju bilo kakav upit vezan uz koronavirus i poslovanje', zaključili su.
Hrvatska gospodarska komora na čelu s Lukom Burilovićem predložila je čitav paket mjera, ali koje se mora provesti s državom: žele osnivanje HBOR-ova kreditnog programa s minimalnim kamatama, čime bi se svim ugroženim poslovnim subjektima osiguralo reprogramiranje kredita s mogućnošću odgode plaćanja (počeka).
Žele i osnivanje državnog fonda iz kojeg bi se sufinancirale plaće radnika tvrtki koje trpe posljedice zbog koronavirusa kako bi se sačuvala likvidnost, a predlažu i fleksibilniji pristup u stupanju potraživanja u status loših kredita (NPL-ova), čime bi se osiguralo to da kratkoročna kriza ne dovede trenutno zadužena poduzeća do bankrota.
'Predlaže se i obročna otplata poreza na dobit iz financijske 2019. godine u šest mjeseci (obroka) te hitno skraćivanje procedure uvoza radne snage i poreznog rasterećenja sezonaca radi lakšeg zapošljavanja nakon što se smiri situacija. Tu su i mjere koje bi se morale koordinirati s Europskom komisijom, poput izmijenjenih i ciljano korištenih sredstava fondova EU-a, odnosno lobiranja za interventna sredstva', poručili su.
Osim komora, vrijedne savjete na svojem profilu na Facebooku podijelio je poduzetnik Stevica Kuharski. On je sa svojim suradnicima napisao akcijski plan u kojem među ostalim navodi da otkaz nije rješenje, već se s ljudima mogu dogovoriti i plaćeni te neplaćeni dopusti u iduća dva tjedna, dogovoriti moratoriji s dobavljačima te tražiti sniženje cijena najma i ostalih troškova.
