Emil Tedeschi – u Koprivnicu po labradora, u Sloveniju po Drogu

Nakon što su lokalni političari ismijali njegovu namjeru da preuzme aferom 'spice' uzdrmanu Podravku, Emil Tedeschi okrenuo se prema Sloveniji. Umjesto prehrambene tvrtke, u Koprivnici je kupio samo psa labradora, a Podravku je zamijenio slovenskom Drogom Kolinskom. Tedeschijeva akvizicija Droge za vrtoglavih 382 milijuna eura obilježila je proteklu recesijsku poslovnu godinu. Za cijenu 'neviđenu na ovim prostorima' Atlantic je preuzeo kompaniju sa 2.600 zaposlenih u Sloveniji i Srbiji i snažnim brendovima kao što su Argeta, Cockta, Smoki, Bananica i postao regionalno značajan igrač.

I dok su ga Finance proglasile najseksi poduzetnikom godine, dio slovenskih medija nije mu bio baš sklon - prije preuzimanja tvrdili su kako iza njegove kupnje stoji zapravo Todorić, s kojim ga veže suvlasništvo u televiziji RTL Hrvatska. Pred kraj godine, u završnici operacije Droga, optuživali su ga da će trošak preuzimanja prebaciti na slovensku tvrtku i time opteretiti njezino poslovanje. Hrvatski se poduzetnik branio kako u ovom školskom primjeru kvalitetnog preuzimanja 45 posto cijene financira vlastitim kapitalom, a ostalo kreditima. Opovrgnuo je i tračeve da će rasprodati dijelove kompanije, od čega je strahovao dio slovenske javnosti.

Vjekoslav Majetić – električni automobil u zemlji bez auto-industrije

Ideja da Hrvatska, zemlja bez automobilske industrije, gdje još uvijek vlada snažan kult njemačkih dizel automobila, postane poznata po ekološkim elektromobilima – ravna je čudu. Upravo takva znanstvena fantastika učinila se mogućom zahvaljujući Vjekoslavu Majetiću, vlasniku tvrtke Dok Ing i njegovom timu koji je ove godine javnost obradovao konceptom elektromobila XD. Majetićevoj tvrtki ni dosada nije nedostajalo inventivnosti: godinama već proizvode protuminske robote, najviše za Pentagon, u Africi prodaju robote-rudare, a Kozmodrom Bajkonur opskrbljuju robotima za gašenje požara u nemogućim uvjetima. Kada su već banke odbile financiranje prvog hrvatskog elektromobila, i to u sklopu aukcija HBOR-a, odnosno Vladinih mjera koje bi trebale pomagati inovacije i gospodarstvo uopće, Majetić se okrenuo inozemnim privatnim ulagačima, koji su pokazali interes za serijsku proizvodnju XD-a.

Stečaj trgovačkog lanca Pevec, koji nije imao ozbiljni menadžment, ali je zato imao neozbiljne vlasnike, i koji je 'trgovao na račun dobavljača', nema tipičan hrvatski završetak, likvidaciju kompanije i radnike bačene na cestu. Nakon ostavke dvaju kriznih menadžera, Vladimira Šelebaja i Josipa Baotića, dolazak stečajnog upravitelja Darka Šketa doista je bio treća sreća: tvrtka je uspješno nastavila poslovanje i zadržala 850 od 1100 nekadašnjih radnika. Pod Šketovom upravom, lanac Pevec je, nakon što su ga Pevecovi odveli u propast, uspio oživjeti. Šket je otvorio jedanaest trgovačkih centara, koji su dosada uprihodili nekoliko stotina milijuna kuna, a slijedi im dogovor s bankama kako bi većinu dugova pretvorili u vlasničke udjele novog Peveca. I da, Šket - to je isti čovjek koji je u aferi 'sloga' optužen zajedno s bivšim šefovima Podravke Darkom Marincem i Zdravkom Šestakom. Bračni par Pevec bio je šest mjeseci u pritvoru, a iako je Zdravko svojedobno osiromašenim radnicima tvrdio da nema ništa osim košulje koje nosi, optuženi su za tri kaznena djela kojima su protupravno priskrbili oko 14,3 milijuna kuna. Samo na Višnjinom tajnom računu u Austriji bilo je pospremljeno 10 milijuna kuna od povrata poreza, što je dovoljno za 10.000 skupih košulja.

Todorić - Konzum zavladao Jugoslavijom, Onura odradi u jedan sat

Nedavno je konzultantska kuća Delloitte potvrdila da je Ivica Todorić službeno pokorio bivšu Jugoslaviju, postavši najveći trgovac u regiji. Njegov Konzum s lanjskim je prihodima od 2,67 milijardi eura pretekao slovenski Mercator, gurnuvši ga na drugo mjesto. Oslobodit ćemo se i izvesti jednostavnu računicu: 300.000 eura, koliko su navodno platili glumce turske sapunice za slabašnu reklamu i čiji je dolazak izazvao željenu medijsku histeriju, Konzum uprihodi u sat vremena.

Devetomjesečni rezultati kompanija u sastavu Agrokora pokazali su da se Todorićevo carstvo vrlo dobro nosi s recesijom. Glavna uzdanica koncerna Agrokor, Konzum, bilježi blagi rast prihoda i dvoznamenkasti rast dobiti, dobro posluju i Belje i Jamnica, dok su negativni trendovi pogodili Ledo, Zvijezdu i Tisak. Iako ustrajno demantiraju iscrpljivanje dobavljača, na Konzumovim posljednjim rezultatima to je bjelodano: povećavaju se kratkoročne obveze, dok je naplata od kupaca sve bolja. Za neplaćanje dobavljačima Todorića je u Saboru prozvao zastupnik Maras, na što je Todorić uzvratio: 'Oslobode se i svašta izgovore, jadni ljudi.' Šteta što Maras, uz kritike Konzumova monopolizma i inertnosti AZTN-a, nije prozvao i Agenciju za elektroničke medije, i to zbog činjenice na koju su ukazale Novosti: Agrokor prema zakonu ne smije istovremeno biti vlasnik marketinške agencije (Unex) i televizije (RTL).

Todorića ne plaše saborske opozicijske kritike: iz vlasti mu komplimentiraju, premijerka Kosor mu je prilikom preuzimanja Vupika (a prije kojeg je već zagospodario PIK-ovima Vrbovec, Belje i Vinkovci) izjavila da bi ga najradije pozvala u Vladu. No i on poznaje strah, i to onaj od ulaska u EU, o čemu je progovorila njegova bliska suradnica Ljerka Puljić, kazavši da će domaći trgovci, ne osigura li im država pozitivnu diskriminaciju, vrlo teško preživjeti konkurenciju međunarodnih lanaca i postati laka meta za preuzimanje.

Rohatinski – Superman, iluzionist ili budući premijer?

Željko Rohatinski strogom je kontrolom očuvao stabilnost hrvatskih banaka i tako ublažio udar planetarne financijske krize, što su prepoznali i međunarodni autoriteti. Nema sumnje da je guverner HNB-a čovjek sa znanjem i osobnošću, a mediji mu ponekad pripisuju i osobine Supermana, često kiteći glorifikacijske tekstove naslovima poput 'Guverner u zadnji čas opet spasio milijune zaduženih!' ili 'Hrvaticama Rohatinski poželjniji od Brada Pitta!'. Popularnost Rohatinskog prema anketama je i dalje je snažna, usprkos tome što je javno priznao da je nepozivanje MMF-a možda bila greška, no u posljednje vrijeme raste broj njegovih kritičara.

Simpatije koje stekao čvrsto braneći tečaj kune i ustrajno kritizirajući premijerku i ministra financija pomalo se tope, jer se našao na nesmiljenom udaru dijela ekonomista, koji posprdno tvrde da naša stabilna kuna nije prava nacionalna valuta. Zamjeraju mu da stabilnim tečajem koči ekonomski prosperitet, da deviznim klauzulama na kredite brani interese međunarodnih bankara, te da odbija iskoristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju za pokretanje gospodarstva. Kritičarima devizne klauzule Rohatinski je sarkastično poručio kako bi onda trebalo ukinuti i štednju u devizama, iako nije objasnio zašto kuna nema monetarni suverenitet, a kasnije je dodao i da bi HNB, kada bi to doista moglo pokrenuti gospodarstvo, odmah prestala braniti kunu – bez obzira na kratkotrajne kolateralne posljedice. O pozivima da se uključi u selektivno kreditiranje strateških razvojnih projekata još uvijek se nije očitovao. A kada je jedna ambiciozna vanparlamentarna stranka plasirala priču o njegovim premijerskim ambicijama, guverner je zakašnjelo ustvrdio da ga ne zanima stranački angažman. No nije posve odbacio mogućnost da poput Viktora Juščenka s mjesta šefa centralne banke uzleti u premijersku fotelju.