Lijekovi u Europi predstavljaju 20 posto ukupnih prosječnih troškova zdravstvene zaštite država članica, a problem će starenjem stanovništva i porastom kancerogenih bolesti u budućnosti još više pritiskati državne proračune. Zato je Europski parlament zaključio kako su cijene lijekova u Uniji previsoke što ugrožava zdravstvenu zaštitu građana i održivost proračuna država članica, a time je izvještaj o mogućnostima za poboljšanje pristupa lijekovima izglasan s 568 glasova
'U zadnjih 20-ak godina cijene novih lijekova u mnogim su slučajevima porasle u tolikoj mjeri da si ih mnogi građani ne mogu priuštiti te ugrožavaju održivost nacionalnih sustava zdravstvene zaštite. Postavlja se pitanje koliko cijene odražavaju stvarne troškove razvoja i istraživanja, a koliko povećanje marže i profita farmaceutskih tvrtki. Tražimo da Europska komisija unutar svojih ovlasti spriječi neopravdano nabijanje cijena lijekova', poručila je dr. Biljana Borzan, europarlamentarka zadužena za odnose s Europskom agencijom za lijekove.
Poseban su problem visoke cijene lijekova koji su razvijani uz sufinanciranje država članica i EU-a jer takve lijekove građani plaćaju dvaput: kroz porez kada se njihov razvoj sufinancira iz javnih sredstava i kada se njima liječe. Eurozastupnici smatraju kako je najbolji način za sprečavanje toga veća transparentnost farmaceutske industrije i uvid u stvarne troškove razvoje lijekova.
'Farmaceutska industrija koristi rupe u propisima da neopravdano produljuje prava intelektualnog vlasništva i patente na skuplje lijekove. Tako onemogućuju da jeftiniji generički lijekovi dođu na tržište, jer jednom kad patent istekne, cijene lijekova znaju pasti i do 60 posto! Jedna je od takvih metoda takozvano ozelenjivanje, kada naprave neznatne promjene u kemijskom sastavu i ponovno zatraže patent', upozorava Borzan.
Parlament, ističe se u priopćenju europarlamentarke Borzan, uvažava da patenti postoje kako bi omogućili povrat ulaganja u razvoj lijekova, no upozorava da se na lijekove ne može gledati kao na ostala dobra. Sama zaštita intelektualnog vlasništva može se kositi s temeljnim pravom na zdravstvenu zaštitu koja obvezuje vlade da omoguće pristup lijekovima.
Farmaceutska industrija jedan od najkonkurentnijih sektora u EU-u
Borzan napominje kako je farmaceutska industrija jedan od najkonkurentnijih sektora u EU-u s 800.000 zaposlenih i godišnjim prometom od oko 200 milijardi eura.
'Nitko ne osporava da farmaceutske tvrtke trebaju zaraditi i ostvariti povrat ulaganja, no moraju uvažiti specifičnost usluge koju pružaju i posljedice nepristupačnosti lijekova', poručuje ova europarlamentarka.
'U Italiji je tvrtka Aspen Pharma 2014. završila na sudu jer ju se sumnjičilo da je iskoristila nestašicu četiri lijeka protiv raka za dodatnu zaradu tako što je njihove cijene podigla za 1.500 posto! Pokrenut je i proces protiv dviju velikih farmaceutskih tvrtki zbog sumnje da su s tržišta povukle jeftiniji lijek za očne bolesti kako bi pojačale prodaju skupog koji je imao isti učinak. Ovakvi slučajevi blate cijeli farmaceutski sektor i smanjuju povjerenje građana', upozorava Borzan.
Izglasani Izvještaj traži od Komisije i nacionalnih vlasti za zaštitu tržišnog natjecanja da nadziru nepoštene prakse s ciljem zaštite građana od umjetno stvorenih visokih cijena lijekova.
