Od početka 2023. očekuje se početak raspisivanje natječaja za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta, odnosno nakon pet godina od kad je nadležnost za dodjelu zemlje prenijeta na općine i gradove stekli su se uvjeti da se krene s masovnijom objavom natječaja i dodjelom državne zemlje u zakup, navodi se u najnovijoj analizi Smartera.

No, ističu pritom kako je donošenja odluke o dodjeli poljoprivrednog zemljišta u zakup izazvala 'veliku buru, nevjericu i nezadovoljstvo kod velikog broja poljoprivrednih proizvođača'.

Stočari su, naime, shvatili da su u nepovoljnoj poziciji, dok su dugogodišnji zakupci, uredni posjednici, počeli gubiti poljoprivredno zemljište koje su godinama obrađivali, ulagali u njega i brinuli o kvaliteti, a na temelju te zemlje dobivali i potpore iz fonda ruralnog razvoja, kao i kredite banaka, koje sada treba vraćati, ali možda bez nužnog poljoprivrednog potencijala.

U Smarteru smatraju kako je nužno da se svi poljoprivredni proizvođači krenu kvalitetno pripremati za nove natječaje. Važno je da se na vrijeme prikupi sva moguću dokumentacija te da se za svaku katastarsku česticu ili proizvodno tehničku cjelinu pripremi gospodarski program.

Nužno je, smatraju, natječajima pristupiti ozbiljno i promišljeno jer i najmanji propust u dostavljenoj dokumentacije može dugogodišnji trud u jednom trenu dovesti do potpunog kolapsa proizvodnje.

'Situacija sa zakupom poljoprivrednog zemljišta postaje sve kompliciranija. Brojne općine i gradovi godinama nisu provodili natječaje za zakup, a proizvođači su zemlju koristili temeljem kratkoročnih ugovora ili tzv. 'potvrda', koje su sada, zbog isteka vremena na koje su dane, prestale važiti te posjednici više nemaju pravnu osnovu za korištenje zemlje. Na terenu su sve češće kontrole poljoprivrednih inspektora koji im izriču kazne, budući da je Zakon izričito propisao da korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta bez valjanje pravne osnove, nije dopušteno', kazala je konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić.

Upozorila je da potvrda ili čak i ugovor o zakupu ističu brojnim poljoprivrednicima, dok s druge strane natječaji za dodjelu zemlje nisu raspisani ili ako jesu, trajat će dugo dok se cijeli postupak okonča.'

'Zato se postavlja pitanje što da rade poljoprivredni proizvođači u ovom pravnom vakuumu? Da li da siju i obrađuju zemlju koju trenutno koriste, ali bez valjane pravne osnove i zbog toga plaćaju kazne ili čekaju da ih se deložira', istaknula je Blažić.

Nužno povećati ukupnu površinu obradivog poljoprivrednog zemljišta

U Smarteru procjenjuju da će od raspisivanja pojedinih natječaja proći dosta vremena da se provede cjelokupna komplicirana procedura - procjenjuju da bi prema dosadašnjoj praksi natječaji mogli trajali prosječno godinu i šest mjeseci.

Zbog toga, kako navode, ovih dana u selima vlada ogromna nervoza, ne zna se što će sutra biti i tko će moći koristiti zemlju koju sada ima u posjedu.

Poljoprivrednici se, među ostalim, pitaju hoće li se bez ikakve ekonomske računice uzeti zemlja kvalitetnim poljoprivrednim proizvođačima s europskim visokim prinosima, da bi je dali ekonomski nedokazanim održivim gospodarstvima.

U Smarteru smatraju kako bi se Hrvatskoj poljoprivredi moglo dogoditi da uništi kvalitetne poljoprivredne proizvođače, koji ostvaruju rezultate na europskom nivou s odličnim prinosima te su konkurentni na EU tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Pritom se, kažu, 'možemo dovesti u situaciju da ćemo teško stvoriti nove uspješne poljoprivrednike, jer za uspješnu poljoprivredu je potrebno puno znanja i kapitala, a tim resursima naša poljoprivreda ne obiluje'.

'Logika da će na istoj površini koju je izvrsno obrađivalo jedno poljoprivredno gospodarstvo, ostvariti istu količinu proizvodnje, istu kvalitetu, iste prinose 10 poljoprivrednika, naprosto nije točna', istaknuli su iz Smartera, napominjući kako ima ogroman broj napuštenih farmi još iz nekadašnjih, propalih operativnih programa.

Također navode kako se već godinama raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem svodi na uzeti jednima da bi dali nekim drugima, a ni ne pokušava se povećati ukupna površina uređenjem onog zemljišta koje se ne koristi.

Hrvatskoj bi, kako su istaknuli iz Smartera, trebao biti cilj stavljanje u funkciju zapuštenog privatnog poljoprivrednog zemljišta i državnog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, izdvajanje iz šumsko-gospodarske osnove poljoprivrednog zemljišta, koje se može privesti namjeni te dodatno provesti okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta.