Podsjetimo, mirovinskom reformom iz 2002. uveden je drugi mirovinski stup koji se temelji na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Tada je predviđeno da se u početku u drugi stup uplaćuje pet posto plaće te da se postupno izdvajanja povećavaju. Kako se zbog krize i velikog proračunskog deficita odustalo od povećanja izdvajanja, vrlo brzo se pokazalo da prihodi iz drugog stupa neće biti dovoljni da se održi postojeća razina mirovina.

Kako bi privremeno riješila problem, država je 2011. ljudima koji su u trenutku osnivanja drugog stupa imali između 40 i 50 godina omogućila da se vrate u prvi stup i osigurala dodatak od 27 posto. Međutim, po tada ustanovljenim pravilima u prvi stup se ne mogu vratiti oni koji su 2002. imali manje od 40 godina, znači svi koji su rođeni 1962. godine i kasnije. Za njih nije predviđen ni dodatak od 27 posto.

Računica pokazuje da bi, bez ikakvih promjena, rođeni 1962. (koji imaju pravo na odlazak u punu starosnu mirovinu 2027. godine) u prosjeku imali 16 posto manje starosne mirovine, iako su plaćali oba stupa, nego što bi ih imali umirovljenici iz prvog stupa s 27 posto dodatka.

Trenutno građanin s prosječnom plaćom i punim radnim stažem, koji mirovinu dobiva samo iz prvog stupa, mjesečno prima 3564 kune (57,3 posto prosječne plaće). Kada bi se odlučio za kombiniranu mirovinu (iz prvog i drugog stupa) bez dodatka od 27 posto primao bi samo 2994 kune.

Do navedenog manjka dolazi zbog kratkog razdoblja kapitalizacije štednje i niskog postotka izdvajanja za drugi stup. Prema izračunu Ministarstva, uz postojeće uvjete za samo tri posto građana s izrazito visokim plaćama (najmanje tri puta više od prosjeka) kombinirana mirovina bila bi viša od one iz prvog stupa s dodatkom.

Kako bi riješila problem, Vlada predlaže proširenje prava na dodatak od 27 posto i na novu generaciju umirovljenika i to po istim pravilima – ako žele dodatak, ušteđevinu iz drugog stupa moraju prenijeti u prvi.

Dakle, ako prođe Vladin prijedlog, za većinu građana koji će idućih dvadesetak godina ići u starosnu mirovinu štednja u drugom stupu i dalje neće igrati nikakvu ulogu u određivanju mirovine. Njima će biti isplativiji povratak u prvi stup jer će im dodatak od 27 posto osigurati višu mirovinu.

Uz postojeće uvjete, kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa za značajniji dio osiguranika postat će isplative tek u daljoj budućnosti (za one koji u mirovinu idu 2040. i kasnije) i to samo ako dođe do povećanja izdvajanja za drugi stup s pet na 10 posto.

Nakon što su i koalicijski partneri HDZ-a iskazali skepsu prema predloženim rješenjima kojima se dugoročno zadire u drugi mirovinski stup, u utorak je održan sastanak na kojem su, uz predstavnike HDZ-a, sudjelovali predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak, predsjednik Kluba zastupnika HDS-a i HSLS-a Branko Hrg te predsjednik HSLS-a Darinko Kosor.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da se traži rješenje koje će sustav učiniti održivim te koje će ispraviti sve nepravde u sustavu.

'Načelo pravednosti je vrlo važno. Težit će se tome da mirovine budu što veće', rekao je Jandroković novinarima nakon sastanka. Na pitanje je li HDZ, ako ih struka uspije uvjeriti, spreman na kompromise i promjene modela koji je predstavio ministar Pavić, odgovorio je da su to konture onoga kako bi reforma trebala izgledati.

'Ovo nije zacementirani model o kojem nema razgovora, dapače, sve primjedbe koje će sustav učiniti boljim su dobrodošle', zaključio je Jandroković.