Proračun za iduću godinu temelji se na procjeni rasta hrvatskog gospodarstva od 2,9 posto, rekao je Marić, napomenuvši da treba stremiti i raditi na tome da te stope rasta budu i više.

'Pojedinačno gledano, izvoz roba i usluga je i dalje glavni pokretač, s osobnom potrošnjom i investicijama. Međutim izvoz roba i usluga i dalje pokazuje dosta visoku ovisnost o uvozu roba i usluga i ukupni doprinos neto izvoza u ovom je projekcijskom razdoblju negativan, što znači da je domaća potražnja ta koja je pokretač rasta', ustvrdio je ministar financija, dodavši da su pozitivne efekte na gospodarstvo imale i mjere porezne reforme.

Kako je rekao, efekt dosadašnjih poreznih mjera i onih koje se planiraju uvesti od iduće godine povećat će stopu rasta u 2019. i 2020. za 0,3 posto.

Inflacija se projicira u 2019. godini ispod dva posto, a očekuje se i daljnje poboljšanje trendova na tržištu rada, pri čemu bi stopa nezaposlenosti trebala pasti.

Na prihodnoj strani proračuna, koji se u 2019. očekuju u iznosu od 136,1 milijardu kuna, uobičajeno se najveći prihodi očekuju od PDV-a, 51,8 milijardi kuna ili 4,4 posto više u odnosu na originalni plan proračuna za 2018. godinu.

Od poreza i trošarina očekuju se pak 0,4 posto manji prihodi, odnosno 15,7 milijardi kuna.

Prihodi od poreza na dobit iznosili bi iduće godine 8,8 milijardi kuna, što bi bilo 6,2 posto više nego u ovogodišnjem proračunu. Prihodi od doprinosa iznosili bi 24,1 milijardu kuna ili 0,8 posto manje, uslijed planiranog ukidanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, dok bi prihodi od pomoći, koji uključuju sredstva iz fondova EU-a, dosegnuli 17,5 milijardi kuna.

Prihodi od imovine, uključujući dio zarada kompanija u državnom vlasništvu, trebali bi iduće godine iznositi 15,3 milijarde kuna, dok se od prodaje nefinancijske imovine očekuje 780 milijuna kuna, kazao je ministar Marić.

Rashodi državnog proračuna planirani su u ukupnom iznosu od 140,3 milijarde kuna, što je povećanje od 6,9 milijardi kuna u odnosu na ovogodišnji originalni proračun.

Pritom se rast rashoda dijeli na dvije komponente, kaže ministar financija, i to povećanje rashoda koji se financiraju iz tzv. općih izvora i primitaka (poreza, doprinosa i dr.) u iznosu od 2,8 milijardi kuna, dok se preostalih 4,1 milijardu kuna odnosi najviše na očekivano povećanje sredstava iz fondova EU-a.

Od navedenih 2,8 milijardi kuna, najviše ili gotovo polovina odnosi se na povećanje mirovina i mirovinskih primanja, odnosno 1,2 milijarde kuna. Pritom se 630 milijuna kuna odnosi na predviđenu indeksaciju mirovina. Zbog toga je proračun Ministarstva rada povećan za 1,6 milijardi kuna.

Također, za mjere demografske obnove, koje uključuju proširenje baze onih koji imaju pravo na doplatak za djecu, naknade za dodatni porodiljni dopust i opremu za novorođenčad, kao i subvencioniranje stambenih kredita, planirano je 468 milijuna kuna više nego u 2018.

U proračunu za 2019. rashodi za zaposlene planirani su u ukupnom iznosu od 29,1 milijardu kuna ili 1,1 milijardu više nego u 2018., a materijalni rashodi u iznosu od 14,4 milijarde kuna ili 1,2 milijarde kuna više, istaknuo je Marić.

Subvencije su planirane u iznosu od sedam milijardi kuna, što je povećanje od 466,5 milijuna kuna, a pomoći u iznosu od 17 milijardi kuna ili 600 milijuna kuna više, doprinos RH proračunu EU-a od 3,7 milijardi kuna, a naknade građanima i kućanstvima od 48,9 milijardi kuna, od čega 40 milijardi kuna za mirovine, a za dječji doplatak 1,7 milijardi kuna ili 336 milijuna kuna više.

Većina ministara u 2019. može računati s povećanjem budžeta. U relativnim brojevima, najviše, 47,3 posto, raste proračun Ministarstva državne imovine. Resoru s najmanjim proračunom, kojim upravlja Goran Marić, raspoloživa sredstva u idućoj godini rastu za 35 milijuna kuna, na 109 milijuna kuna.

Među velikim dobitnicima su i ministarstva financija, regionalnog razvoja i fondova EU-a te graditeljstva i prostornog uređenja, kojima proračun raste više od 20 posto. Skroman rast prihoda namijenjen je ministarstvima kulture, hrvatskih branitelja i zdravstva, pri čemu treba naglasiti da će se u zdravstveni sustav sliti dodatnih milijardu kuna kroz HZZO na temelju rasta doprinosa.

Manje nego ove godine dobit će jedino Ministarstvo turizma, kojemu je budžet srezan za gotovo 17 posto.

Proračunski deficit u idućoj godini bit će, u skladu sa Smjernicama ekonomske i fiskalne politike, od 0,4 posto BDP-a ili 1,6 milijardi kuna, kazao je Marić.

'Rezultati koje imamo zadnje dvije i pol godine daju nam puno pravo i vjerodostojnost i kredibilitet da kažemo da ćemo učiniti sve kako bi taj rezultat bio i bolji', rekao je Marić.

To će, istaknuo je, rezultirati nastavkom smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

'Za ovu godinu, unatoč situaciji s Uljanikom, projekcija je pad duga na 74,6 posto BDP-a, a za iduću godinu tri postotna boda manje (71,6 posto)', zaključio je Marić.

Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila prijedlog proračuna za 2019. godinu.