analiza tportala

Pogledajte tko vedri i oblači u sektoru koji korona nije ni takla: Ovo je deset najvećih hrvatskih građevinara

30.09.2020 u 21:44

Bionic
Reading

Građevina je jedan od malobrojnih sektora koji se brzo oporavio od posljedica lockdowna. Nedavno je glavni ekonomist Hrvatske narodne banke (HNB) Vedran Šošić izjavio da su građevinari uhvatili zamah sličan onom uoči recesije. Istražili smo tko su trenutno glavni igrači na građevinskom tržištu

Posljednjih godina s tržišta su nestali nekadašnji građevinski divovi poput Industrogradnje, Konstruktora, Viadukta i Hidroelektre, a brojne nekad uspješne tvrtke prošle su kroz mukotrpne postupke predstečajnih nagodbi i nepovratno izgubile tržišne udjele.

Unatoč pozitivnim pomacima, građevinske tvrtke još uvijek su opterećene brojnim problemima. Najviše ih muče financijske slabosti, odnosno niska likvidnost i visoka zaduženost.

Zbog toga dobri poznavatelji tog sektora očekuju kako će s tržišta nestati još neke firme prvenstveno zbog nelikvidnosti uzrokovane lošim upravljanjem i niskim cijenama u prethodnom petogodišnjem razdoblju.

Danas lidersku poziciju među graditeljima drži građevinski konzorcij Strabag. Austrijska kompanija u Hrvatskoj posluje kroz nekoliko tvrtki.

Kad se gledaju pojedinačni poslovni rezultati kompanija (op.a., po tom principu napravljena je naša tablica), među prvih deset nalaze se Strabag d.o.o. i Strabag d.d. Glavna podružnica za građevinarstvo Zagreb. S time da se u top 10 skoro probio i splitski Pomgrad Inženjering (lani 327,3 milijuna kuna prihoda), također u 100-postotnom vlasništvu Strabaga.

Zbirno gledajući, te tri najveće Strabagove tvrtke prošle godine su imale gotovo 1,7 milijardi kuna prihoda.

Strabag djeluje u svim područjima građevinarstva, primjerice Pomgrad je specijaliziran za pomorske radove u građevinarstvu (luke, marine, podmorski cjevovodi i dr.). U Hrvatskoj je Strabag ipak najpoznatiji po velikim infrastrukturnim projektima (autocesta Zagreb-Macelj, dionice autoceste Split-Ploče, pročistač otpadnih voda u Zagrebu itd.). Trenutno je Strabagova operativa angažirana na izgradnji pristupnih cesta za Pelješki most, što je posao vrijedan 478,3 milijuna kuna bez PDV-a.

Pojedinačno najveća domaća građevinska firma je Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog. Prošlu godinu je okončao s 1,1 milijardu kuna prihoda (-26,65 posto u odnosu na godinu prije) i 67,4 milijuna kuna dobiti (-17,11 posto).

Kako su imali slabiju poslovnu godinu nego 2018., u Kamgradu su lani smanjili broj radnika s 828 na 734.

Najznačajnije poslovne prihode u 2019. donijeli su im izgradnja rotora u Zagrebu, logističkog centra Gebrüder Weissa u Svetoj Nedelji, hotela Park u Rovinju te rekonstrukcija i dogradnja putničkog terminala Zračne luke Split.

Osim u Hrvatskoj, Kamgrad je trenutno aktivan u Švedskoj, u gradu Göteborgu, u kojem gradi dvije stambene zgrade.

Slijedi Dalekovod s prošlogodišnjih 1,03 milijarde kuna prometa (+5,99 posto) i 5,8 milijuna kuna zarade. Prošla godina za tu kompaniju bila je period oporavka nakon što je u 2018. zabilježen gubitak od 233 milijuna kuna. Uprava je taj veliki minus objasnila uobičajenim 'cikličkim trendovima industrije', a kao ključni razlog navela je odgodu tendera planiranih za 2018. godinu.

Dalekovod d.d. najveća je tvrtka unutar Dalekovod grupe, koju čini 16 povezanih tvrtki. Glavnina prihoda dolazi od izgradnje dalekovoda u inozemstvu (uglavnom tržište Skandinavije) i domaćih projekata izgradnje željezničke infrastrukture. U prošloj godini Dalekovod grupa imala je 1,3 milijarde kuna prihoda.

Prije šest godina Dalekovod je prošao kroz predstečajnu nagodbu i od tada uspijeva, uz manje ili veće poteškoće, ispuniti sve financijske obveze prema vjerovnicima.

Većinski udio u Dalekovodu drži tvrtka Konsolidator, čiji su pak vlasnici Inspire Investments d.o.o. za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima i Fortenova grupa.

pelješki most
  • pelješki most
  • pelješki most
  • pelješki most
  • pelješki most
  • pelješki most
    +2
Pelješki most Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Hrvatske ceste

Na trećoj poziciji pojedinačno najvećih građevinara u Hrvatskoj zagrebačka je podružnica tvrtke China Road and Bridge Corporation (CRBC), izvođača i graditelja Pelješkog mosta.

CRBC je lani iskazao oko 860 milijuna kuna prihoda i gubitak od 14,2 milijuna kuna.

Kinezi su s gradnjom Pelješkog mosta krenuli u ljeto 2018. Očekivalo se da će sve biti gotovo do kraja 2022., ali je pandemija koronavirusa usporila gradnju. Ukupna vrijednost projekta je četiri milijarde kuna, a s 2,7 milijardi kuna financira ga Europska unija.

Nakon Strabaga d.d., koji s 713,5 milijuna kuna (-16,04 posto) prihoda drži četvrtu poziciju, slijedi GP Krk s 686,4 milijuna kuna prometa (+1,47 posto) i 10,8 milijuna kuna dobiti.

Krčka tvrtka kroz radničko dioničarstvo u vlasništvu je sadašnjih i bivših zaposlenika, a već gotovo 40 godina vodi je Josip Purić. Krčka tvrtka većinom je angažirana u Primorsko-goranskoj županiji, a otprije nekoliko godina veliku ekspanziju ima u Sloveniji.

GP Krk jedan je od izvođača radova na cesti od čvora Škurinje do Luke Rijeka. Dugačka je samo tri kilometra, a vrijednost izgradnje je čak 456,3 milijuna kuna. Uz taj projekt, tvrtka je angažirana na gradilištu LNG terminala na Krku, izgradnji dječje bolnice i klinike za ginekologiju i porodništvo u Rijeci te izgradnji punog profila Istarskog ipsilona.

Šestu poziciju u top 10 drži GIP Pionir, zagrebačka tvrtka specijalizirana za investiranje i izgradnju stanova.

Prihodi kompanije u vlasništvu Ranka Predovića i Daniela Hrnjaka u 2019. dosegnuli su 661,7 milijuna kuna uz snažan rast od 42,73 posto. Zarada im je također snažno skočila na 52,5 milijuna kuna, što je za čak 39,4 milijuna kuna više nego godinu prije.

Dobrim poslovnim rezultatima GIP-a Pionir sigurno je doprinio velikim dijelom i angažman na izgradnji žičare na Sljemenu, poslu vrijednom 300 milijuna kuna bez PDV-a.

U donjem dijelu ljestvice smjestili su se Strabag d.d. Glavna podružnica s 649,1 milijun kuna (+35,70 posto), križevački Radnik s 581 milijun kuna (+11,33 posto), Ing-Grad u vlasništvu Branislava Brizara s 516,2 milijuna kuna (+70,65 posto) i Zagreb Montaža s 371,8 milijuna kuna (+10,32 posto).