U raspravi o uvođenju poreza na nekretnine na 1. Poreznoj konferenciji u organizaciji Ekonomskog fakulteta i Deloittea prevladala je ocjena da je Hrvatskoj potreban takav porez uz uklanjanje tehničkih nedostataka
Sudionici su se složili da bi uvođenje poreza na nekretnine bilo korisno, ali zaključak je da Vlada nije dobro prezentirala prednosti njegovog uvođenja.
Anto Bajo s Instituta za javne financije naglasio je da više od 90 posto stanovnika Hrvatske ima neku nekretninu, a da postojeći prihodi od oporezivanja nekretnina donose samo 0,5 posto ukupnih poreznih prihoda.
Prema njegovim riječima, u većini zemalja riječ je o prihodima jedinica lokalne uprave i samouprave, a stope su različite i kreću se od 0,1 do tri posto od procijenjene fiskalne vrijednosti.
Bajo ističe da bez poreza na nekretnine porezna reforma ministra Zdravka Marića nije cjelovita te da bi se njegovim uvođenjem otvorio prostor za smanjenje poreza koji opterećuju rad. Pritom je osobito naglasio mogućnost smanjenja prireza.
vezane vijesti
Marko Ignjatović iz informatičke tvrtke Libusoft Cicom istaknuo je da je porez na nekretnine, između ostaloga, imao zadatak uređivanja zemljišnih evidencija. 'Trenutno se na 25 do 33 posto kvadrata ne plaća komunalna naknada, a uvođenje poreza na nekretnine predviđa da sve nekretnine budu evidentirane prema stvarnoj kvadraturi', rekao je Ignjatović.
Prema njegovom mišljenju, da se ranije krenulo s donošenjem odluka gradskih vijeća o parametrima za visinu poreza te da su građani mogli znati unaprijed svoje obveze, porez bi lakše prošao.
Dobro je, smatra Ignjatović, to što je 92 posto čelnika lokalnih jedinica odlučilo nastaviti s ažuriranjem baza podataka o nekretninama, neovisno o odustajanju od uvođenja poreza na nekretnine.
Vitomir Palinec iz Adris grupe naglasio je kako je za poduzetnike bitno da je porez transparentan i jednostavan. On problem vidi u tome što nije dovoljno jasno prezentirano što poduzetnici i fizičke osobe dobivaju uvođenjem poreza na nekretnine.
'Bolja infrastruktura, lakše investiranje i druge koristi - dimenzije su o kojima se nije govorilo', kazao je Palinec.
Smatra da bi uvođenjem ovog poreza lokalna samouprava dobila veliku prednost u odnosu na sadašnje stanje jer bi stimulativnim mjerama mogla potaknuti investicije.
Dario Runtić naglasio je da su u Udruzi gradova bili jako rezervirani prema uvođenju ovog poreza. 'Vidjeli smo da spajanjem postojećih poreza nećemo ostvariti razinu prihoda koje smo imali do sada', ustvrdio je Runtić.
Svoju tezu potkrijepio je procjenom da bi oko 50 posto vlasnika stanova plaćalo 36 posto manje nego što sada plaćaju komunalnu naknadu.
'Zato mi nije razumljivo to da su se porezni obveznici koji su trebali biti manje zaduženi izborili da toga ne bude', rekao je Runtić.
Kada je riječ o strahu da bi lokalne jedinice povećavale stope poreznog opterećenja, Runtić je naglasio da je to političko pitanje, ali da u praksi lokalne jedinice vrlo rijetko pribjegavaju promjeni vrijednosti boda.
Kao prednost uvođenja poreza naveo je efikasniju naplatu jer sada gradovi i općine imaju dosta problema s neplaćanjem komunalne naknade.
Helena Schmidt iz Deloittea naglasila je da je prednost ovog poreza to što bi njegovim uvođenjem lokalne jedinice mogle samostalno raspolagati novcem i bolje strateški upravljati prostorom.
Marijana Vurajić Kudeljan iz Porezne uprave poručila je da Ministarstvo financija u ovom trenutku ne radi na prijedlogu nekog novog poreza na nekretnine.
