Ako pada javni dug, rastu porezni prihodi, izvoz i BDP zašto se tisuće mladih iseljava trbuhom za kruhom? Kako povećati broj radnih mjesta izvan turističke sezone? Bila je to tema emisije Otvoreno u kojoj su gostovali Zdravko Marić, ministar financija; Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata; Mato Crkvenac, bivši ministar financija i Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika
Ribić je u uvodu istaknuo kako se u prvi plan stavljaju javni dug i financijska konsolidacija što je jednako popravljanju karijesa dok čovjek ima gangrenu jer se ne rješavaju veći problemi poput stvaranja radnih novih mjesta, a ljudi iseljavaju.
'Zemlje na Baltiku su izgubile i po 18 posto stanovništva što je rezultat eksperimenta neoliberalnog laboratorija', rekao je Ribić.
vezane vijesti
Marić je rekao da on kao ministar financija mora biti zadovoljan jer je već u prvoj godini mandata napravio preokret trendova. 'Imamo povijesno najniži deficit i značajno porezno rasterećenje. U zemlji kao što je Hrvatska kada je visoko porezno opterećenje, nižim stopama širite poreznu bazu. U slučaju građana smanjenjem poreza na dohodak, potičemo potrošnju', rekao je i dodao da je broj jedan problem demografija.
Bago je komentirao činjenicu da sve statistike rastu, a mladi i dalje odlaze. 'Mi izlazimo iz faze šoka. Situacija izgleda kaotično, no nešto se pozitivno događa. Ako je vjerovati statistici, 35.000 ljudi više radi nego godinu ranije. Izvoz je porastao 14,9 posto. Događa se cijeli niz procesa, više se razgovara bombastično. U svijetu se događa digitalizacija, umjetna inteligencija i mi ćemo se suočiti sa sve većom proizvodnjom, a sve manje zaposlenih', rekao je šef izvoznika.
Crkvenac je poentirao da ovakve rasprave nikome ne pomažu. 'Kolega Marić bi mogao kao pozitivno dodati još puno rezultata. Ja mislim da mi povremeno imamo neke rezultate, ali mi stvari ne sagledavamo dovoljno objektivno. Hrvatska nije dovoljno organizirana država. Niti s institucijama koje dobro rade. U državi je kriza upravljanja, na svim razinama, ali i na razini tvrtki. Kriza koja je pukla 2008., u državama koje su sređene i nisu prebogate je sređena za godinu-dvije, a mi nakon deset godina nećemo dostići razinu BDP-a iz 2008.', rekao je Crkvenac.
Dodao je kako je prema nekim istraživanjima prosječna plaća u Hrvatskoj 2014., bila 27 posto niža od prosjeka nego 1979. godine. Kritizirao je i činjenicu da Hrvatska svaku petu kunu zarađuje od turizma, a da istovremeno grad poput Praga ima više hotela nego cijela Hrvatska, pa od toga ne radi spektakl.
Ribić se nadovezao da je uzrok iseljavanja žestoka politika kresanja plaća i prava što je započeo Zoran Milanović, a nastavila i ova vlada. Rumunjska je, kaže, digla plaće za 30 posto i iseljavanje je stalo.
Marić je pak argumentirao da se ljudi iseljavalju zbog visokog oporezivanja plaća, zbog čega se išlo u poreznu reformu. 'Tih par stotina ili par tisuća kuna ljudima dosta znači. Nismo mi kao s vlada išli u zadnjoj godini mandata kako bi ne znam što polučili već u prvoj godini', rekao je Marić na što mu je Ribić replicirao da je njome na ruku išao najbogatijima.
'Običan radnik je dobio 150 kuna. Isljevaju se obrtnici i majstori. Nema radne snage. Ljudi ne vide perspektivu kad dižete onima koji već imaju', rekao je sindikalac na što mu Marić odgovorio da je smanjio rashode za kamate i povećao plaće državnim i javnim službenicima.
'Mi smo postali društvo plačljivaca. Vraćamo se u povijest, u sedamdesete kad smo imali par-nepar, kad nije bilo pelena. U kojim to statistikama stoji', poručio je pak Bago prema kojem je neozbiljno uspoređivati sadašnje podatke s podacima iz Jugoslavije.
