Mada se Turska i impresivne oscilacije njezine valute već tjednima nalaze pri vrhu liste aktualnosti koje stvaraju bore na čelima financijskih stručnjaka, borbi za neugodan primat u najlošijim vijestima ovih danas pridružili su se Argentina i njezina valuta pezo. U samo jednom danu, 30. kolovoza, pezo je deprecirao za petnaestak posto u odnosu na ostale svjetske valute, a tim padom, od kojeg se još nije oporavila, argentinska valuta je od početka ove godine izgubila više od 50 posto svoje vrijednosti i time se našla rame uz rame s turskom lirom.

Nagao pad vrijednosti peza posljedica je manjka povjerenja investitora u to da je Argentina u stanju otplatiti svoje dugove, a odmah nakon što je valuta počela dodatno kliziti na tržištima reagirao je i argentinski predsjednik Mauricio Macri. U ponedjeljak je u televizijskoj poruci najavio nove mjere štednje kako bi pokušao zaustaviti daljnji pad valute prije nego što s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) dogovori isplatu iz 50 milijardi dolara vrijednog stand-by aranžmana.

Macri i argentinski ministar financija Nicolás Dujovne najavili su nove izvozne carine na žitarice i ostale proizvode, kao i smanjivanje broja ministarstava kako bi pokušali proračun u 2019. godini dovesti u ravnotežu, za što se nadaju da će ojačati povjerenje investitora. U svojoj poruci Macri je kazao da 'ovo nije samo još jedna kriza. Ovo mora biti zadnja'. Argentina u posljednjih sedamdesetak godina u prosjeku svakog desetljeća zapada u financijske probleme, a posljednji put bilo je to početkom milenija, kad je 2002. zbog ekonomske krize završila u bankrotu.

Turska, Argentina, ali i Južna Afrika te još neke ekonomije u razvoju ove godine našle su se pod pritiskom zbog deprecijacija vlastitih valuta izazvanih jačanjem američkog dolara. Kako su te države znatno zadužene upravo u američkoj valuti, jačanje dolara otežalo je otplatu dugova. Prema nekim pokazateljima, Argentina je u gorem stanju nego Turska, čiji predsjednik Recep Tayyip Erdoğan redovito optužuje vanjske neprijatelje za stvaranje ekonomske neravnoteže. Iza argentinskih 250 milijardi dolara dugova stoji tek 51 milijarda dolara deviznih rezervi kojima bi se trebala garantirati kakva-takva stabilnost tečaja. S druge strane, turskih petstotinjak milijardi dolara dugova podržava oko 125 milijardi dolara deviznih rezervi.

Argentinski dužnosnici tijekom tjedna boravili su u Washingtonu kako bi s predstavnicima MMF-a dogovorili ubrzavanje isplate iz stand-by aranžmana koji je dogovoren u lipnju. Ministar Dujovne nada se da bi se dogovor mogao postići do kraja mjeseca, a financijski stručnjaci upozoravaju da bi izostanak takvog dogovora mogao ugroziti financijsku stabilnost Argentine u studenom, kada na naplatu dolaze visoki iznosi dugova. Temeljem dogovorenog aranžmana Argentina je već primila 15 milijardi dolara, ali to nije bilo dovoljno da bi smanjila zabrinutost tržišta.

Nakon sastanka s direktoricom MMF-a Christine Lagarde i njezinim prvim zamjenikom Davidom Liptonom, Dujovne je kazao da 's velikim povjerenjem gleda na postignut napredak' i da je siguran da će 'prilagodba aranžmana omogućiti da ove neugodne dane ostavimo iza sebe'.

Iz MMF-a nisu detaljnije komentirali tijek pregovora, no Dujovne je rekao da je razgovarao i s američkim tajnikom za financije Stevenom Mnuchinom kako bi pokušao dobiti podršku Sjedinjenih Američkih Država za dogovor s MMF-om. SAD kontrolira 16,5 posto glasova u MMF-u, daleko najviše od svih članica Fonda.

U svojoj televizijskoj poruci argentinski predsjednik Macri kazao je da Argentina 'ne može nastaviti trošiti više nego što ima' i živjeti 'iznad poreznih prihoda', kao i to da će siromaštvo u trećoj ekonomiji Južne Amerike porasti zbog inflacije koja prelazi 30 posto. Država će ipak pokušati podržati neke socijalne programe, poput pomoći za djecu, obećao je Macri.

Njegove riječi nisu utješile argentinske građane koji nose bolne uspomene na ekonomski krah s početka stoljeća, zbog kojeg su milijuni njih završili u siromaštvu. Na ulicama su se ovih dana našle tisuće prosvjednika koji za prošlu ekonomsku katastrofu dijelom krive MMF i uvjete koje je tada postavljao Fond kako bi pomogao državi izbjeći bankrot. Mnogi prosvjednici, od kojih je dosta članova ljevičarskih organizacija i sindikata, traže od Macrija da prekine pregovore s MMF-om.

Prema pisanju Reutersa, većina ekonomista zasad ipak vjeruje da bankrot Argentine nije izgledan u kratkom roku, između ostalog i zbog toga što argentinska vlada u svojim fiskalnim prognozama koristi konzervativne procjene za povrat dugova. Takav optimizam dobro će doći državi koju je proljetos posjetila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i kojoj nepovjerljivost inozemnih investitora, zbog burne financijske prošlosti, nije nikakva novost.