Minimalna plaća u Hrvatskoj nije se mijenjala od 2009. i iznosi 2.814 kuna bruto. Prema Nestićevim procjenama, minimalac prima oko pet posto ili 70.000 radnika.

Zakon o minimalnoj plaći sadrži formulu prema kojoj se minimalac usklađuje s rastom prosječne plaće i BDP-a u prethodnoj godini. Međutim, socijalni partneri različito interpretiraju odredbe Zakona, pa su tako krizne 2009. sindikati izračunali da minimalac treba rasti 9,7, a Vlada je pristala na povišicu od 2,4 posto.

Nestićeva preporuka je da se eksplicitna formula izbaci, da Vlada sama donosi odluku o visini minimalne plaće nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, i sve to na temelju budućih očekivanja kretanja ključnih gospodarskih pokazatelja.

'U ovoj godini vjerojatno će, bez obzira što govori Vlada, pasti BDP, smanjiti se zaposlenost, stagnirati ili smanjiti se prosječna plaća. I na osnovi toga bi se trebala odrediti minimalna plaća, a ne na osnovi podataka iz prošle godine', istaknuo je Nestić u svom današnjem izlaganju na okruglom stolu pod nazivom Tržište rada i kriza, u organizaciji magazina Banka.

Kao dobar primjer kako se to radi uzeo je Veliku Britaniju gdje posebno povjerenstvo za niske plaće detaljno analizira gospodarsku situaciju, posjećuje tvrtke, radi opsežne ankete i na osnovi toga daje preporuku vladi koja donosi konačnu odluku.

Kad se gleda iznos minimalne plaće, Hrvatska je među bivšim socijalističkim zemljama na drugom mjestu iza Slovenije, gdje je minimalac 763 eura. Na posljednjem mjestu je Bugarska sa 138 eura. Najveće minimalne plaće u Europi imaju Luksemburg, 1.800 eura i Irska, 1.460 eura

Najveći udio minimalca u prosječnoj plaći ima Turska, 50 posto, dok je Hrvatska sa 36 posto u prosjeku postkomunističkih država.