Nataša Srdoč, suosnivačica Adriatic Instituta za javnu politiku koja je nedavno osnovala stranku Hrvatska 21. stoljeća, odgovorila je prijedlozima gospodarskih stratega HDZ-a i Kukuriku koalicije, koji traže da se dobit velikih stranih tvrtki oporezuju sa 40 posto poreza
'Hrvatski porezni sistem treba reformirati na način da se smanji porezno opterećenje građanima, poduzetnicima i općenito privatnom sektoru', kaže Srdoč komentirajući prijedlog oko kojeg se, za divno čudo, slažu i HDZ i
oporba.
'Cilj nam je pridobiti i zadržati što veću masu stranih i domaćih investicija. Moramo stvoriti povoljno ekonomsko okruženje kako bi strani ulagači reinvestirali dobit u Hrvatskoj i na taj način otvorili nova radna mjesta i ostvarili viši ekonomski rast. Umjesto povećanja poreza, trebamo se usredotočiti na stvaranje povoljne klime za ulaganja i zapošljavanje novih ljudi. Uspostava nezavisnog sudstva i beskompromisno kažnjavanje političke korupcije omogućiti će ulagačima da se usredotoče na svoj posao i vratit će povjerenje u sigurnost ulaganja u Hrvatskoj', ističe suosnivačica Adriatic Instituta, think tanka bliskom američkim konzervativnim krugovima koji zagovaraju vladavinu prava i slobodno tržište uz što manje državnih intervencija.
Komentirajući prijedlog HDZ-ova Gorana Marića i HNS-ova Dragana Kovačevića o povećanju poreza na dobit velikim stranim kompanijama, Srdoč kaže: 'Povećanjem poreza u Hrvatskoj otjerat ćemo strane, a i domaće ulagače u naše susjedstvo: Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju koje sve imaju 10 posto poreza na dobit. Ukoliko je pak namjera da se kazni monopol, to se može učiniti visokim novčanim kaznama - poznati je primjer Europskog suda koji je odredio kaznu u iznosu od 497 milijuna eura zbog zloupotrebe monopolističkog položaja, a zloupotreba dominantne pozicije u Njemačkoj je kažnjena sa 12,6 milijuna eura.'
Srdoč se tako zalaže za smanjenje poreznog opterećenja pojedincima, poduzetnicima i općenito privatnom sektoru, smanjenje PDV-a, smanjenje i ukidanje pojedinih parafiskalnih nameta (danas ih ima negdje oko 200), uravnoteženje proračuna kroz smanjenje državne potrošnje, smanjenje doprinosa iz plaće zaposlenika, kažnjavanje monopola novčanim kaznama, ukidanje birokratskih prepreka poslovanju, potpuno povlačenje države iz ekonomije te uspostavu nezavisnog sudstva i strogo kažnjavanje političke korupcije.
'Privatni sektor nositelj je produktivnog zapošljavanja i ekonomskog rasta. Privatnom sektoru treba omogućiti da slobodno raste, ostvaruje profit i bez straha zapošljava nove ljude', zaključuje Srdoč.
