Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uputilo je u javnu raspravu izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti, koje, između ostaloga, predviđaju unapređenje zaštite potrošača prilikom mjerenja i obračuna potrošnje toplinske energije u višestambenim zgradama. Provjerili smo hoće li predložene izmjene donijeti pravedniji sustav plaćanja grijanja u zgradama u koje su uvedeni razdjelnici topline
Predloženim izmjenama Zakon o energetskoj učinkovitosti usklađuje se s europskom direktivom iz prosinca 2018., kojom se uspostavlja zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar Europske unije kako bi se osiguralo postizanje glavnih ciljeva energetske učinkovitosti Europske unije od 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. godini i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. godini.
Kada je riječ o pravima potrošača, europska direktiva ističe važnost pitanja individualnog mjerenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije. 'Kako bi se ostvarila transparentnost računanja za pojedinačnu potrošnju toplinske energije i time olakšala provedba zasebnog mjerenja, države članice moraju osigurati transparentna i javno dostupna nacionalna pravila o raspodjeli troškova grijanja, hlađenja i potrošnje tople vode u kućanstvu, u zgradama s više stanova i višenamjenskim zgradama', navodi se u direktivi.
vezane vijesti
Dosadašnja iskustva s uvođenjem razdjelnika topline u višestambenim zgradama izazvala su brojne kontroverze u javnosti u pogledu isplativosti njihovog uvođenja i pravednosti obračuna potrošnje. Pokazalo se da razdjelnici nisu pouzdani jer obračun potrošnje ovisi o brojnim faktorima na koje potrošač ne može utjecati. Stoga se često događa da obračun ne pokazuje realno stanje potrošnje.
Studija Ekonomskog instituta pokazala je upitnu isplativost ugradnje razdjelnika. Naime zbog različitih cijena toplinske energije i specifične energetske potrošnje prije uvođenja razdjelnika negdje je ugradnja bila isplativa, a negdje nije. Uvođenje razdjelnika troškovno je učinkovito u gradovima kontinentalne Hrvatske s visokim cijenama toplinske energije. S druge strane u gradovima s niskom cijenom toplinske energije (Zagreb, Osijek i Sisak) čak ni visoke uštede ne osiguravaju ostvarenje pozitivne neto sadašnje vrijednosti investicija u uvođenje razdjelnika topline.
Hoće li nova zakonska regulativa riješiti probleme s razdjelnicima, tek ćemo vidjeti. Nenad Kurtović iz Udruge Dalmatinski potrošač smatra da ova izmjena neće puno utjecati na krajnje kupce.
'Suština priče je u tome da se način raspodjele i obračuna troškova za isporučenu toplinsku energiju regulira posebnim zakonom i dok ne dođe do bitnih promjena Zakona o tržištu toplinske energije, ne možemo očekivati napredak. Čini mi se da se sve ovo radi da nam se malo uljepša stvarnost', kaže Kurtović.
Jedan od problema s kojim se suočavaju potrošači je naplata očitanja potrošnje koju su uveli ugrađivači razdjelnika. Sukladno europskoj direktivi, sada se u Zakon o energetskoj učinkovitosti ugrađuje odredba da krajnji kupci sve svoje račune i informacije o obračunu za potrošnju energije dobivaju i imaju pristup svojim podacima o potrošnji na odgovarajući način i bez plaćanja.
Znači li to da potrošači više neće trebati plaćati uslugu očitanja? Kurtović smatra da je to samo 'igra riječi' te da će naplata ostati.
'Suština je u tome da treba razlikovati troškove do formiranja cijene i nakon formiranja cijene. Prethodno će se teško mijenjati, jer ne naplaćuje se samo očitanje, nego i neke druge usluge, poput troškova zamjene razdjelnika i sl.', pojašnjava Kurtović.
Javna rasprava o izmjenama Zakona o energetskoj učinkovitosti traje do 30. studenoga, nakon čega će Vlada uputiti končani prijedlog u saborsku raspravu.
