Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge. Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj, upozorio je Jurčić na Konferenciji o društvenim aspektima slobodne nedjelje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Upitan može li zabrana rada nedjeljom dovesti do otpuštanja radnika, Jurčić je odgovorio kako poslodavci nisu radnike zapošljavali iz socijalnih razloga, već ih zapošljavaju onoliko koliko im je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti, njihov prihod ovisi o potrošnji, ona o dohotku, a ne o nekom dodatnom radnom vremenu trgovine.

Na upit treba li to pitanje rješavati Ustavni sud, Jurčić je odgovorio kako se samo u Hrvatskoj to 'izdramatiziralo'. Naveo je da se u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, pa čak i Italiji ne radi ni subotu popodne, a kamoli u nedjelju. I to, dodao je, nije ustavno, nego pitanje radnih odnosa i vremena koje se može jednostavno urediti Zakonom o radu ili Zakonom o trgovačkoj djelatnosti.

Nikakvih negativnih efekata neće biti (ukine li se rad nedjeljom), vidimo da se to pitanje 'vuče' od 2002. i da, unatoč radu subotom popodne i nedjeljom, padamo na dno Europe, a Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija koje ga nemaju, rastu brže i razvijenije su nego Hrvatska. Na vlastitom primjeru imamo dokaz da rad subotom popodne i nedjeljom apsolutno ne pridonosi gospodarskoj aktivnosti, dodao je Jurčić.

Bivši državni tajnik, demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marin Strmota ustvrdio je da je niz općih i specifičnih čimbenika koji su vezani uz život ljudi na jednom području.

Specifični čimbenici su sociopsihološki i utječu na svakoga, a pogotovo uvjeti na tržištu rada koji čine velik dio života i pokazuje se, prema istraživanjima, da diktiraju fertilitetne intencije i pokazuju koliko će ljudi imati djece i prema tome kroje svoje životne odluke.

Upitao je, s obzirom na niske plaće u trgovini, je li 20, 30 ili 40 kuna dodatka dostatna naknada za rad nedjeljom da bi bio opravdan.

Smatra kako je potreban sveobuhvatan pristup svih politika, pa tako i ekonomske u koju spada tržište rada.

Upitan kako nakon dva mjeseca od ostavke gleda na to Strmota je odgovorio kako i dalje misli da izrada strategije nakon četiri prethodne nije dobar smjer u rješavanje demografskih problema kojima je zahvaćena Hrvatska.

Radim na fakultetu i vidim da se neke stvari pokušavaju učiniti, donošenje strategije je o.k. ako se misli da može pomoći državi u kojoj se svake godine iseljava 30 do 40.000 ljudi, izumire 20.000. I ako misle da još 12 do 14 mjeseci treba raditi neki dokument - dobro. To je pravo izvršne vlasti', rekao je Strmota.

Poduzetnik Hannes Keller je, govoreći o njemačkim iskustvima, naglasio da je neradna nedjelja zaštićena ustavom i da je to slobodan dan za građane, obitelj, svakog pojedinca.

Nedjelja bi morala ostati slobodna, jer rad nedjeljom nije ekonomski opravdan. Češka je u prosincu prošle godine odlučila da nedjelja mora ostati slobodan dan i mislim da ju se nikada ne bi trebalo žrtvovati ekonomskim interesima. Međutim, uvijek mogu postojati iznimke da, primjerice, šest mjeseci na obali trgovine koje prodaju živežne namirnice i važne su za turizam ostaju otvorene. No, poručio je, u prvom redu treba biti osigurana zaštita slobodne nedjelje.

Akademski slikar Boris Ljubičić na skupu je predstavio vizualni identitet Hrvatskog saveza za nedjelju.