Nakon prva dva optimistična mjeseca epidemija koronavirusa dramatično je pokvarila poslovnu klimu, što se negativno odrazilo na rezultate većine kompanija u prvom tromjesečju. Pritom treba naglasiti da su prvi značajniji problemi uzrokovani epidemijom nastupili krajem tromjesečja pa će pravi razmjeri štete biti vidljivi u izvještajima za drugo tromjesečje, što će u potpunosti obuhvatiti poslovanje u uvjetima oštrih ograničenja.

U prvom kvartalu najjači poslovni šok doživjela je Ina jer ju je, uz snažan pad potražnje prouzročen epidemijom, pogodio povijesni potop cijena nafte. U takvim okolnostima Inini prihodi od prodaje potonuli su sedam posto (na 3,95 milijardi kuna), a za razliku od dobiti koja je lani iznosila 58 milijuna kuna, ove godine zabilježen je gubitak od 798 milijuna kuna. Iz Ine ističu kako se grupa suočila s 'dosad neviđenim kretanjima na tržištu, a osobito krajem tromjesečja'.

Negativne posljedice vidljive su i kod turističkih kompanija. Premda je prvi kvartal 'mrtva sezona' za hotelijere, gubici su ove godine znatno veći nego inače. Vodeća turistička kompanija Valamar Riviera uknjižila je gubitak od 314,9 milijuna kuna, što je oko 60 milijuna kuna više nego lani.

Minus rovinjske Maistre dosegnuo je 91 milijun kuna te je gotovo udvostručen u odnosu na prošlu godinu. U Maistri napominju da je već početkom godine došlo do smanjenja dolazaka grupa s Dalekog istoka, važnih za poslovanje zagrebačkih hotela. Osjetan pad prihoda i povećanje gubitka bilježi i Plava laguna, u kojoj napominju da su tijekom ožujka zatvorili sve smještajne objekte i usmjerili poslovne aktivnosti na očuvanje financijske stabilnosti.

Bankarski minusi

Dolazak koronakrize nagovijestio je i slabije poslovne rezultate banaka. Premda je dobit vodećih financijskih kuća i dalje na visokoj razini, manja je nego prošle godine. Zagrebačka banka u prvom je tromjesečju zaradila 444 milijuna kuna, što je za 17,8 posto manje nego u istom razdoblju lani. Dobit Privredne banke potonula je 17,7 posto, na 217,6 milijuna kuna, a Hrvatske poštanske banke 47 posto, na 35,2 milijuna kuna.

U nastavku godine poslovanje banaka bit će pod velikim pritiskom zbog slabljenja kreditne aktivnosti i uvođenja moratorija na otplatu kredita. Kako bi prebrodile krizu, banke ove godine neće isplaćivati dividendu, a mjerama monetarne politike osigurana im je dodatna likvidnost.

Veću otpornost na krizu pokazale su kompanije s diversificiranim djelatnostima. Tako je Adris grupa u cjelini poslovala pozitivno, unatoč podbačaju turističkog segmenta. U prvom tromjesečju rovinjska kompanija ostvarila je neto dobit od oko četiri milijuna kuna, dok je, usporedbe radi, u istom razdoblju lani ona iznosila 18,9 milijuna kuna. Pozitivnom rezultatu najviše su pridonijeli rezultati Croatia osiguranja, a koje je zabilježilo rast dobiti od 28 posto, na 119 milijuna kuna.

I dok većini kompanija poslovanje trpi zbog koronakrize, ima i onih koje su profitirale u doba epidemije. Uvjerljivo najbolje brojke u prvom kvartalu ima kutinska Petrokemija. Tvrtka koja je još donedavno grcala u gubicima nakon privatizacije postala je 'zlatna koka' koja je u prva tri mjeseca zaradila 150 milijuna kuna, što je gotovo sedam puta više nego u istom lanjskom razdoblju. Višestruk rast dobiti ostvaren je unatoč 13-postotonom padu prihoda od prodaje.

Iz kutinske kompanije ističu da pandemija Covida 19 nije imala negativan utjecaj na potražnju za mineralnim gnojivima, a na rezultat su pozitivno utjecale implementirane mjere efikasnosti te niže cijene prirodnog plina i naknada na emisije CO2.

Prehrambeni plus u izolaciji

Među rijetkim kvartalnim dobitnicima su i prerađivačke kompanije iz prehrambenog sektora koje su profitirale zbog povećane potrošnje građana u razdoblju izolacije.

Najveći proizvođač hrane izlistan na Zagrebačkoj burzi, Atlantic grupa, zabilježila je dvoznamenkast rast prihoda i dobiti. Iako su restriktivne mjere imale negativan utjecaj na određene segmente poslovanja (prestanak prodaje u HoReCa kanalu), kompanija Emila Tedeschija ostvarila je odlične rezultate zahvaljujući rastu prodaje ključnih brendova te proizvoda namijenjenih održavanju osobne higijene i čistoće te proizvoda koji se prodaju kroz ljekarnički lanac Farmacia.

Još snažniji rast bilježi Podravka, kojoj su prihodi skočili 20,8 posto, a dobit 13,5 posto. Povećana je prodaja prehrambenih artikala, ali i medicinskih proizvoda i lijekova koje proizvodi Belupo, i to osobito u trećem mjesecu, nakon pojave epidemije. Dok su mnoge kompanije odustale od isplate dividendi zbog krize, Podravka će i ove godine usrećiti dioničare isplatom devet kuna po dionici.

Solidne rezultate bilježi i Kraš, kojemu je dobit skočila 34 posto unatoč nešto slabijoj prodaji nego lani.